Višegodišnji pušači otkrili kako su izašli iz "začaranog kruga" cigareta: "Nismo ih podnosili, ali smo im se vraćali"

Zdraviji život prestao je biti "dosadna tema" ili, kako neki smatraju, trend, a postao je primarni izbor sve većeg broja ljudi. Od hrane koju jedemo, redovnije fizičke aktivnosti pa do sitnih rituala koji nam oblikuju dan, sve češće preispitujemo svakodnevne navike.

U tom kontekstu, pažnju privlače i novi pristupi odvikavanju od pušenja. Jedan od njih je program "Biram bez dima", osmišljen kao strukturirani proces u kojem se odraslim pušačima kroz podršku i dostupne alternative pomaže da postepeno smanje ili u potpunosti izbace klasične cigarete iz svakodnevice.

Ciklus je trenutno završila treća generacija učesnika, a kroz vlastita iskustva, otkrili su da je - uz bezbroj pokušaja, odustajanja i počinjanja ispočetka - moguće napraviti željeni korak naprijed.

Od "samo još jedne cigarete" do odluke koja mijenja navike

Program "Biram bez dima" osmišljen je kao 28-dnevni proces u kojem se pušači postepeno prebacuju na bezdimne proizvode poput e-cigareta, grijanih duhanskih i bezduhanskih proizvoda ili nikotinskih vrećica. Cilj nije samo zamjena, nego i smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem, uz mogućnost da se s vremenom potpuno riješe ovisnosti.

Treća grupa okupila je osam učesnika različite životne dobi. Šest od njih je u potpunosti prestalo koristiti klasične cigarete, dok su preostala dva učesnika značajno smanjila njihovu konzumaciju.
Za većinu, put ka promjeni nije počeo velikom odlukom, nego malim pomakom i idejom da možda postoji drugačiji način.

Jedna od učesnica programa Anamarija Poldrugač (24), prvi je put cigaretu zapalila s prijateljicom u izlasku. Iako joj je već tada smetao okus i miris, i dalje ju je, kaže, nešto vuklo prema cigareti, zbog čega je povremeni ritual prerastao u naviku bez koje nije mogla.

"Iako sam primijetila neželjene posljedice, potreba za nikotinom bila je prevelika. Već sam bila previše u tome", kaže Poldrugač.

Anamarija je godinama pokušavala ostaviti cigarete, međutim uvijek im se vraćala. Tek kada je otkrila kombinaciju podrške i alternative, prvi put je stekla osjećaj da to zaista može. Ispočetka je kombinovala klasične cigarete i bezdimnu alternativu, sve dok jednog dana nije ostala samo na potencijalno manje štetnoj opciji.

"Bilo je teško napraviti taj switch, ali nakon toga se više nisam vratila cigaretama. S bezdimnim alternativama sam zadovoljila potrebu za nikotinom, a velika podrška mi je i prijateljica koja je zajedno sa mnom počela koristiti iste proizvode", iskrena je Anamarija.

Svoju priču podijelio je i strastveni ronilac Ivan Novoselac (42), koji je prije programa konzumirao oko kutiju cigareta dnevno. Vremenom, počeo je osjećati da mu je sve teže izvršavati uobičajene aktivnosti te da mu je potrebno dosta više fizičkih priprema za prvi uron.

"Sasvim slučajno sam prestao pušiti. Kolega na bivšem poslu je kupio električnu cigaretu i nije mu se svidjela pa je meni ponudio. Na kraju sam cijeli dan izdržao bez cigarete, nije mi uopće bila potrebna. Drugo jutro sam odmah išao kupiti vlastiti uređaj", kaže Novoselac.

Iako priče učesnika nisu identične, sve su imale zajedničku tačku - nijedna nije započela savršenim planom, ali je svaka pokazala da je promjena moguća.

Šta kaže nauka: Zašto "samo prestati" često nije dovoljno?

Prema stručnjacima, ovisnost o pušenju je kompleksna - psihološka, fizička i socijalna istovremeno. Oni smatraju da za mnoge ljude cigareta nije samo nikotin, nego i način nošenja sa stresom, emocijama ili svakodnevnim pritiscima.

Psihijatrica dr. Andrijana Šantić iz KBC-a Osijek objašnjava da je ovisnost o pušenju "složen način na koji pojedinac organizira svoj unutrašnji svijet i brani se od preplavljujućih osjećaja". Zbog toga, očekivanje da pušači "samo trebaju prestati", iako zvuči logično, rijetko daje rezultate u praksi.

"Zbog toga se često savjetuje postupno smanjivanje, ne zato da bi se opravdalo pušenje nego da bi se omogućilo sigurnije i psihički podnošljivije odvikavanje", istaknula je Šantić.

U posljednjih desetak godina, fokus naučnih istraživanja sve se više pomjera sa samog nikotina na način njegove konzumacije. Sve veći broj studija ukazuje da su najveći zdravstveni rizici povezani sa sagorijevanjem duhana i udisanjem dima, a ne isključivo s nikotinom kao supstancom. Upravo zato bezdimni proizvodi privlače pažnju, jer ne uključuju proces sagorijevanja.

Prema analizi iz Cochrane baze, koja je obuhvatila 78 istraživanja sa više od 22.000 učesnika, e-cigarete mogu biti između 33 i 100 posto učinkovitije od standardnih nikotinskih terapija u procesu prestanka pušenja.

Potencijal ovakvog pristupa dodatno su ilustrovali i primjeri iz Evrope. Nakon što je kombinovala preventivne mjere s dostupnošću alternativnih proizvoda, u Švedskoj je stopa svakodnevnog pušenja pala na 5,4 posto, uz značajno manji broj slučajeva raka pluća. Također i Češka i Grčka bilježe pad broja pušača u relativno kratkom periodu.

U svrhe da šira javnost lakše dođe do provjerenih informacija i bolje razumije potencijal bezdimnih proizvoda, razvijena je i digitalna platforma OmniTM, koja na jednom mjestu nudi brojna neovisna naučna istraživanja na ovu temu, recenzirana širom svijeta. Na taj način, korisnicima se omogućava uvid u relevantne podatke koji su često "rasuti" po stručnim publikacijama, čime se otvara prostor za informisanije odluke i kvalitetnije razumijevanje ove kompleksne teme.

Gdje je Bosna i Hercegovina u toj priči?

Procjene govore da u Bosni i Hercegovini ima više od 1,3 miliona pušača. U takvom kontekstu, svaka strategija koja može povećati broj onih koji prestaju pušiti ima ogroman javnozdravstveni značaj.

Prema dostupnim analizama, potencijal prelaska na e-cigarete mogao bi rezultirati sa više od 80.000 ljudi koji bi prestali pušiti, što je višestruko više u odnosu na trenutne godišnje brojke.
To, naravno, ne znači da postoji jedno rješenje za sve, ali znači da ignorisanje alternativa, što je dijelom slučaj i danas, više nije održiva strategija.

Važan dio ove priče je i angažman civilnog društva. Naprimjer, organizacije poput CROHM-a u Hrvatskoj već godinama zagovaraju otvoren dijalog i pristup zasnovan na naučnim dokazima, s ciljem smanjenja štete od pušenja.

Njihov rad pokazuje koliko je važno da informacije budu dostupne, jasne i utemeljene na istraživanjima, ali i da se odraslim pušačima pristupi bez stigme. Program "Biram bez dima" upravo je rezultat takvog razmišljanja. Pokušaj da se naučni uvidi pretoče u svakodnevnu praksu, a statistika u konkretne ljudske priče.

Kada se saberu svi ciklusi programa, ukupan rezultat je 17 bivših pušača i sedam onih koji su napravili značajan iskorak u smanjivanju upotrebe cigareta. To daje uspješnost programa od 63%, što pokazuje kako ovaj pristup daje rezultate.

Između izbora i stvarnosti

Na kraju, svaka priča o odvikavanju svodi se na ličnu odluku, ali ta odluka rijetko dolazi sama od sebe. Potrebna je podrška, adekvatni alati i, možda najvažnije, osjećaj da postoji put koji nije nemoguć.

Priče treće generacije učesnika programa "Biram bez dima" pokazuju da je taj put itekako dostižan. Za jedan dio učesnika je rezultirao potpunim prekidom, a drugima donio značajno smanjenje. Kako god, za sve je značio pomak i poruku da promjena postoji te da, uz pravi pristup, nije rezervisana samo za rijetke.