Direktor Sarajevskog aerodroma
0

Veličan: Pregovaramo s jeftinim avioprevoznicima

Razgovarao: Nedžad Jamaković
Mediji su u proteklim danima pisali da je novi direktor Sarajevskog aerodroma Ivica Veličan postavljen na ovu funkciju po stranačkoj (SDP) dužnosti, pri čemu je mijenjan statut kompanije, te Veličan došao u sukob interesa kao direktor sarajevskog predstavništva Croatia Airlinesa. U razgovoru za Sarajevo-x.com Veličan je odgovorio na ta i još neka zanimljiva pitanja.
Ivica Veličan: Osiguran novac za modernizaciju aerodroma (Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com)
Ivica Veličan: Osiguran novac za modernizaciju aerodroma (Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com)
Je li zbog Vašeg dolaska morao biti izmijenjen statut kompanije, budući da se navodi kako imate trogodišnji studij po Bolonji koji nije u rangu VSS?

Na nedavno održanoj sjednici Skupštine Društva Statut kompanije je usklađen sa Zakonom o visokom obrazovanju FBiH koji je vrlo jasan i koji kaže da visokoškolske ustanove koje organiziraju studij u skladu sa Bolonjskim procesom imaju tri ciklusa studija. Prvi ciklus vodi do akademskog zvanja "The degree of Bachelor" ili ekvivalenta stečenog nakon završene srednje škole i traje tri, odnosno četiri godine. Drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra i treći do akademskog zvanja doktora. Skupština Društva je, dakle, samo uskladila Statut sa važećim Zakonom. To se moralo uraditi i ranije, ali urađeno je sada.

Je li imenovanjem na poziciju direktora Aerodroma prestao Vaš angažman u Croatia Airlinesu?

Da, u Croatia Airlinesu sam radio od 1996. pa sve do imenovanja na ovu poziciju.

Sarađivali ste s Aerodromom i prije, tako da ste poprilično upućeni. Kako sve to izgleda iz pozicije direktora?

Pa jeste. Od januara 1977. sve do rata radio sam u sarajevskom predstavništvu Adria Airwaysa. Potom sam se priključio Armiji BiH, a onda sam 1994. otišao u zagrebačko predstavništvo Air Bosnie. Tu sam ostao dvije godine, da bi se 1996. vratio u Sarajevo u predstavništvo Croatia Airlinesa, gdje sam ostao, evo, sve do prije neki dan. Što se tiče sarajevskog aerodroma, mogu vam reći da nam i u tehničkom, administrativnom i kadrovskom smislu mogu zavidjeti svi u okruženju. Kapacitet sarajevskog aerodroma je do milion putnika godišnje i mi imamo odlične uvjete za te potrebe. Dodao bih da smo prošle godine imali 550.000 - 560.000 putnika, dok ove godine bilježimo rast 10 posto, tako da možemo očekivati da ćemo na kraju godine imati više od 600.000 putnika.

Kakve su mogućnosti za proširenje kapaciteta aerodroma u broju putnika?

Prošle godine je potpisan kreditni aranžman od 25 miliona eura za modernizaciju aerodroma. Kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) će biti korišten za finansiranje proširenja putničkog terminala, za izgradnju nove brze rulne staze i proširenje stajanke. Projektom će se postojeća površina putničkog terminala od 10.000 kvadrata povećati za skoro 7.000 kvadrata. Za podršku ovom projektu holandska vlada, Fond za Zapadni Balkan i EBRD-ov specijalni dioničarski fond odobrili su grant od gotovo milion eura. Proširenje zgrade terminala će omogućiti pružanje kvalitetnijih usluga putnicima, a moderniji aerodrom će također poboljšati imidž zemlje. Radovi na ovom projektu trebali bi početi u jesen iduće godine.

Aerodrom sad radi od 6 do 22 sata. Ima li naznaka da bi mogao raditi 24 sata?

Zasad nema potrebe za tim. Većina velikih kompanija je uskladila svoje letove u tim terminima, a u situacijama kad treba produžiti radno vrijeme mi to uvijek ispoštujemo. Valja naglasiti da bi za produženje radnog vremena trebalo angažovati dodatnu smjenu kontrole letenja, policije, vatrogasaca, Hitne pomoći.

Hoće li biti pojeftinjenja putničkog servisa, te takse koja ulazi u cijenu karte?

Mi imamo mali broj aviooperacija i putnika, ali sa jako visokim fiksnim troškovima. Cijena putničkog servisa iznosi 18 eura i to je cijena komercijalne usluge, korištenja aerodromske infrastrukture. Dakle, veća iskorištenost aerodromskih kapaciteta značila bi pojeftinjenje ove cijene. Još jedna veoma bitna stvar su veliki izdaci za osiguranje aerodroma Sarajevo. Dok većina drugih aerodroma ima posebno security taksu kao dodatnu, na našem aerodromu postoji i plaća se samo putnički servis. U ovom trenutku ne postoji osnova za pojeftinjenje njegove cijene. Kad je u pitanju aerodromska taksa koju je donijela Vlada FBiH s ciljem razvoja civilne avijacije BiH, a koja ulazi u cijenu karte, ona se, dakle, naplaćuje po odluci Vlade FBiH i Aerodrom nije imao utjecaja na njeno donošenje. Važno je, dakle, istaći da se tu ne radi o prihodu Aerodroma, mi od toga nemamo nikakve koristi.

Može li se očekivati saradnja sa nekim jeftinijim avioprevoznicima, što je trend prisutan u zemljama u okruženju?

Vrlo dobro znate da "Low cost carriers" ili kako ih nazivate jeftini avioprevoznici vrše podrobno istraživanje tržišta prije nego donesu odluku o uspostavljanju linije. Isto tako, oni igraju na kartu subvencija od države u koju lete (jer dovode turiste) i osiguravaju se na sve moguće načine da novouspostavljena linija bude rentabilna. Dakle, to ne ovisi od aerodroma. Mi, međutim, imamo kapacitete i vrlo rado ćemo dočekati takve kompanije, a evo, mogu vam reći da smo u pregovorima s tri takve kompanije.

Tokom razgovora spomenuli ste da bi moderniji aerodrom doprinio imidžu naše zemlje. Često se, međutim, može čuti da taksisti koji voze turiste s aerodroma uzimaju veliki novac, bilo da "kruže po gradu", ili "poduplavaju taksimetar"?

U vezi s tim problemom nam je pisao i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen. Naš je odgovor da smo spremni dati svoj doprinos na sastanku kojem bi prisustvovali nadležni inspektori i članovi Vlade KS. Mi tu ne možemo ništa, ali zato postoje inspekcije i Ministastvo koje treba rješavati to pitanje.

Vaš je prethodnik često bio na meti javnosti zbog visoke plate, spominjalo se 12.000 KM. Koliko iznosi Vaša plata?

Moja plata je također u skladu s odlukama Vlade FBiH, a mogu vam reći da je barem dvostruko manja od iznosa koji ste spomenuli.