biznis
0

Užurbane pripreme za spašavanje eura

FENA
Predstavnici evropskih zemalja grozničavo pripremaju prijedloge za nove mehanizme antikrizne finansijske pomoći članicama zone eura koje će predstaviti u četvrtak na samitu EU.

Evropski zvaničnici, između ostalog, predlažu pokretanje novog mehanizma pomoći - Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM), paralelno sa sadašnjim Evropskim fondom za finansijsku stabilnost (EFSF), objavio je newyorški Financial times.

Ranije ove godine, evropski lideri su donijeli odluku da sredinom 2012. formiraju novi stalni fond - ESM, vrijedan 500 milijardi eura, u cilju antikrizne finansijske pomoći. ESM bi trebalo za zamijeni EFSF, žurno formiran u vrijeme dužničke krize i iskorišten za kredite Irskoj i Portugalu.

Prema posljednjim planovima, garancijski mehanizam bi trebalo da poveća mogućnosti EFSF na 600 milijardi eura.

Sa dodatnim sredstvima Međunarodnog monetarnog fonda i potencijalom ESM, mogućnosti eurozone za antikriznu pomoć zemljama će poprilično da se uvećaju, piše FT, prenose agencije.

Pojedini analitičari predlažu da se ESM, koji bi po statusu bio međunarodna organizacija slična MMF-u, dodatno popuni sredstvima Evropske centralne banke (ECB).

Pretpostavlja se da će na samitu EU, sudbonosnom za budućnost zone eura, biti donijeto rješenje o izmjenama sporazuma između članica, čime bi se produbila ekonomska integracija i pojačala budžetska disciplina.

Na stabilizaciju će uticati i novi dogovor koji predlažu Francuska i Njemačka o formiranju zone sigurnosti, koja će spriječiti nove krize, izjavio je ministar za evropske interese Francuske Žan Leoneti.

Francuska želi da taj sporazum prihvati svih 27 članica Evropske unije, ali ne isključuje da će novi pakt potpisati samo 17 članica zone eura.

Predsednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy, međutim, smatra da je spašavanje eura moguće i bez novog sporazuma EU. Prema njegovom mišljenju, koje prenosi britanski BBC, izmjena sporazuma EU za izlazak eurozone iz krize možda neće biti potrebna, s obzirom na to da su i "bez toga moguće oštre mjere na olakšavanju dužničkog tereta eurozone".

Njegov plan predviđa da budžetski deficit svake članice zone eura ne prelazi tri procenta bruto domaćeg proizvoda, a visina duga 60 posto BDP. Zlatno pravilo koje će garantirati izbalansirani budžet u srednjoročnoj perspektivi je da nađe potvrdu u nacionalnim zakonima.

Fond pomoći zemljama eurozone mora da ima bankarsku licencu koja će mu omogućavati direktno povlačenje sredstava iz Evropske centralne banke, smatra Van Rompuy, dok bi Evropska komisija imala ovlaštenja da automatski uvodi stroge mjere štednje u zemaljama u krizi.

Van Rompuy, međutim, priznaje da bi zbog dugoročnijih planova morao da se promijeni sporazum EU, a takve mjere bi rezultirale izolacijom nekih zemalja van zone eura, naprimjer Britanije, prenosi Tanjug.