{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava

Zaboravio si lozinku? Resetuj lozinku.


Unesite e-mail:


Unska pruga: Zašto infrastruktura vrijedna 2,5 milijardi KM propada iz godine u godinu?

Piše: M. Ć./Klix.ba
3.4.2016. u 12:33
103
71
Unska pruga: Zašto infrastruktura vrijedna 2,5 milijardi KM propada iz godine u godinu?
103
Apsurd je posjedovati tehničko-tehnološke kapacitete čija se vrijednost procjenjuje na više od 2,5 milijardi KM, a istovremeno prepustiti takve mogućnosti neumoljivoj sili prirode i zubu vremena. Unska pruga je eklatantan primjer kako razum i logika prestaju biti na prvom mjestu onog trenutka kada se u priču umiješa politika.
Sve do 1990. godine Unska pruga bila je najsigurnija i najbrža veza između sjevera i juga Hrvatske. Pruga je "hranila" srednjedalmatinske luke teretima, naročito sa tržišta BiH, ali i drugih istočnih republika iz bivše države. Godišnje je njome prevoženo četiri miliona tereta robe i blizu dva miliona putnika.

Promet prugom prekinut je početkom ratnih dejstava u avgustu 1991., no pruga je ponovo puštena u promet 26. januara 2001. godine, kada se prvi poslijeratni voz, promotivnog karaktera i prevozeći najviše zvaničnike BiH i Hrvatske, zaputio iz Zagreba prema Kninu. Petnaest godina nakon toga ispostavit će se da je to bio i jedini voz koji je prošao kultnom rutom kanjona rijeke Une nakon završetka rata.

S obzirom da infrastruktura pruge uopće nije u lošem stanju, kako ćemo vidjeti u nastavku, a već smo, donekle, uvidjeli i njene kapacitete, nameće se logično pitanje: Zašto do današnjeg dana nije uspostavljen saobraćaj Unskom prugom?

Razuman odgovor na ovo pitanje pokušali smo dobiti od svih ključnih faktora koji bi mogli pokrenuti konkretne korake kako bi se revitalizacija pruge pokrenula sa mrtve tačke.

Željeznice Federacije: Podrška revitalizaciji pruge



Unska pruga je u nadležnosti tri željeznička preduzeća: Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i Hrvatske željeznice. Trenutno stanje je takvo da su dionice Unske pruge u nadležnosti ŽFBiH u dužini od 99,8 km i ŽRS u dužini od 19,6 km prohodne i u redovnoj upotrebi. Dionica Unske pruge u nadležnosti Hrvatskih željeznica od Martin Broda do Knina u dužini 58 km zatvorena je za saobraćaj od 17. maja 2010. godine.

U Željeznicama FBiH ističu da su željeznička infrastruktura i poslovni objekti na Unskoj pruzi tokom rata pretrpjeli značajna oštećenja, a posebno se to odnosi na signalno sigurnosna, telekomunikacijska i elektroenergetska postrojenja.

"Za stavljanje u potpunu funkciju Unske pruge, u prvoj fazi bi na hrvatskom dijelu pruge, od Martin Broda do Knina trebalo uraditi određene sanacije, koje se odnose na uklanjanje odrona kamenja i ostalog materijala, te deformacija kolosijeka. Revitalizacija Unske pruge, tj. njeno otvaranje u cijeloj dužini zasigurno bi doprinijelo da se na jednostavniji i cjenovno prihvatljiviji način Unsko sanski kanton, odnosno BiH, ponovno poveže sa Dalmacijom i kontinentalnom Hrvatskom. To bi omogućilo poticanje razvoja privrede i razmjene roba između BiH i Republike Hrvatske. Ovdje prvenstveno mislim na obezbjeđenje novih količina roba i njihovog jeftinijeg dotoka u srednjodalmatinske luke Šibenik, Zadar i Split, koje su upravo iz tih razloga iskazale zainteresiranost za otvaranjem Unske pruge u punom kapacitetu", kaže za Klix.ba Samir Alagić, direktor Poslovno-prometnog područja Željeznica FBiH Bihać.

Željeznice Republike Srpske: Unska pruga ne spada u infrastrukturne prioritete



Kada je u pitanju Unska pruga, Željeznice Republike Srpske posjeduju 17 km ove pruge i to od stanice Novi Grad do stanice Blatna - entitetska granica. Kako su istakli za naš portal, ova dionica pruge je sposobna za redovno odvijanje željezničkog saobraćaja sa Vax = 50 km/h (dizel i elektro vuča). Pripada kategoriji pruge D4, što znači da je dozvoljeno opterećenje 22,5 tona/osovini i 8 tona po dužnom metru. No kada je u pitanju ponovno uspostavljanje saobraćaja na pruzi, u Željeznicama RS, čini se, ne vide preveliki interes u tome.

"Revitalizacija navedene pruge svakako bi imala značaja za Republiku Srpsku kao i za Željeznice RS. Međutim, ona trenutno ne spada u infrastukturne prioritete. Prioritet po pitanju infrastrukturnih ulaganja i modernizacije imaju pruge vezane za koridor Vc kao i paralelni koridor X (dionice Šamac - Doboj i Dobrljin - Doboj - Zvornik). Željeznice Republike Srpske redovno održavaju ovu dionicu pruge i uspjeli smo je sačuvati od zlonamjernog djelovanja trećih lica, tu prije svega mislimo na krađe koje se nerijetko dešavaju i na pruzi", kazali su iz Željeznica RS za naš portal.

Hrvatske željeznice: Moguće crpiti sredstva iz EU fondova



Iz Hrvatskih željeznica su, pak, saopštili da je pruga državna granica - Ličko Dugo Polje - Knin zatvorena za promet vlakova 2010. godine.

"Budući da pruga za koju postavljate upit, na ukupno devet mjesta prelazi granicu sa susjednom državom BiH, potrebno je zajednički rješavati problematiku, odnosno RH ne može samostalno pokrenuti nikakve aktivnosti po tom pitanju, već isključivo zajednički s BiH", kazali su za naš portal u Hrvatskim željeznicama.

Na naše pitanje da li bi se Unska pruga mogla finansirati iz EU fondova i da li je uvrštena u hrvatsku prometnu strategiju, odgovor je bio sljedeći:

"U Strategiji prometnog razvitka RH za razdoblje 2014.-2030., te u Nacionalnom programu željezničke infrastrukture 2016.-2020. ne spominje se ova pruga. Sa stajališta HŽ Infrastrukture, prema dosadašnjem iskustvu s radom na EU fondovima, projekti revitalizacije te pruge trebali bi biti započeti putem fondova prekogranične suradnje, što mora pokrenuti upravitelj infrastrukture iz BiH. RH, odnosno HŽ Infrastruktura može biti samo partner na prijavi takvog projekta. No, prvo bi se trebala prijaviti izrada Studije izvodljivosti te pruge".

Nešto ranije slično je ustvrdio i Siniša Hajdaš Dončić, bivši hrvatski ministar prometa.

"Kad je riječ o Unskoj pruzi, imamo dva izazova. Prvi je da BiH nije članica Evropske unije, a drugi da će Hrvatska, barem prema mom osobnom uvjerenju, do konca 2016. godine ući u Schengen. Dakle, tu je pravno vrlo teško, ja neću reći gotovo nemoguće, uopće revitalizirati prugu koja prolazi kroz drugu državu. To je zapravo činjenica, a činjenice ponekad bole. Međutim, ja ne bih htio davati nekakva lažna obećanja da je to moguće učiniti relativno brzo, u dugom roku možda, u kratkom definitivno ne", kazao je Hajdaš Dončić, krajem 2014. godine.

Inicijative za revitalizacijom pruge u BiH



Grupa zastupnika u Predstavničkom domu BiH, a koji dolaze sa područja Unsko-sanskog kantona, već duže vrijeme djeluje prema Vijeću ministara BiH kako bi se konačno riješio status Unske pruge. Senad Šepić ističe da je više puta do sada inicirao i tražio aktivno djelovanje Vijeća ministara i vlada u BiH u pravcu stavljanja u funkciju Unske pruge.

"Posljednji u nizu zahtjeva je bio početkom ove godine, ali nažalost ni ovaj put Vijeće ministara BiH nije pokazalo da razumije važnost ovoga pitanja, niti spremnost na konkretno djelovanje", kaže Šepić u razgovoru za Klix.ba.

Zbog toga je, napominje dalje, na zadnjoj sjednici Parlamenta BiH, održanoj 17. marta ove godine, predložio i konkretne korake.

"Priprema i obavezno kandidiranje ovoga pitanja na narednoj Zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske koja je najavljena u skorije vrijeme, uz prijedlog da se Unska pruga kandidira kao zajednički projekat i interes dvije zemlje na konferenciji o Zapadnom Balkanu za podršku projektima infrastrukture, koja je zakazana za polovinu godine i održat će se u Francuskoj. Postoje sredstva u tim programima koje je inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel i podržala cijela EU i zato smatram da trebamo proaktivno djelovati i kao jedan od prioriteta iz BiH kandidirati Unsku prugu. Hrvatska također ima interes i vjerujem da će to podržati", ističe Šepić.

On napominje da je Unsko-sanski kanton zaobiđen u mnogim dosadašnjim projektima izgradnje infrastrukture, autoputeva, mreže regionalnih i magistralnih cesta, te da upravo iz tih razloga očekuje podršku i razumijevanje vlasti u BiH da ovaj projekat uvrsti na vrh liste prioriteta, zajedničkog djelovanja sa Republikom Hrvatskom i zahtjeva prema Evropskoj uniji i fondovima iz kojih je moguće crpiti sredstva za razvoj, infrastrukturu i privredu.

Slične inicijative prema Vijeću ministara slao je i zastupnik Jasmin Emrić, a identični pokušaji zabilježeni su i u federalnom parlamentu od strane zastupnika iz Krajine.

Sindikati Željeznica: Intenzivni sastanci, podrška luka u Šibeniku, Zadru i Splitu za revitalizacijom pruge



U Samostalnom sindikatu Izvršnog osoblja područja infrastruktura Željeznica FBiH kažu za naš portal da zajedno sa Sindikatom prometnika vlakova Hrvatske već godinu i pol dana vrše intenzivne razgovore o potencijalnoj revitalizaciji pruge.

"Imali smo nekoliko okruglih stolova u Bihaću. Jedan je bio i u Kninu, gdje su bili i predstavnici dalmatinskih luka Šibenik, Zadar i Split, zatim članovi firme Cemex i Petrokemije Kutina. Na tom sastanku svi su izrazili želju za uspostavom željezničkog saobraćaja preko Unske pruge, isključivo iz ekonomskih razloga. Naime, cijena transporta Unskom prugom, po toni prevezenog materijala, za 6,40 KM jeftinija je nego Ličkom prugom. Iz tog razloga, ja sam prošli mjesec poslao nekoliko dopisa ovim lukama u svrhu traženja potpore za obnovu pruge, i svi oni su mi poslali dopise u kojima su dali podršku za realizaciju tog projekta", kaže Omer Adilović, predsjednik podružnice sindikata u Bihaću.

Naš portal je u posjedu dokumenata koje su dalmatinske luke i firma Cemex poslale kao znak potpore Sindikatu željeznica FBiH. Dokumente je sindikat, uz molbu za angažman Vijeća ministara BiH po ovom pitanju, proslijedio na adresu Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg vijeća ministara, krajem mjeseca februara, uz prijedlog da Zvizdić, zajedno sa premijerom Vlade Republike Hrvatske Tihomirom Oreškovićem, nadležnim ministarstvima obje države, Željeznicama u BiH i Hrvatskim željeznicama, dogovori modus za Unsku Prugu.

Odgovor još nisu dobili.

Grad Bihać i opština Bosanski Novi: Podrška obnovi pruge



Inicijative nadležnim vlastima nisu slali samo sindikati i pojedini zastupnici. Polovinom prošle godine, gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević i načelnica opštine Bosanski Novi Snježana Rajilić, uputili su zajedničko pismo svim razinama vlasti u BiH kako bi se ušlo u razgovore i pregovore oko ovog projekta.

"Unska pruga nije kapacitet Grada Bihaća, pa ni Unsko-sanskog kantona, ali jeste kapacitet Federacije BiH i same države. Pa imate i hrvatskih firmi koje imaju interes od ponovnog stavljanja u funkciju Unske-pruge. Stručnjaci kažu da je Unska pruga, ovakva kakva jeste, bolja nego Lička pruga, znači brža, kvalitetnija i ostalo. Ja sam razgovarao i sa gradonačelnikom Zadra gosp. Božidarom Kalmetom i doznao da su i oni zainteresovani da ta pruga krene", kaže Galijašević za Klix.ba.

Načelnica Bosanskog Novog Snježana Rajilić, inače inžinjer željezničkog saobraćaja, kaže u razgovoru za naš portal da bi revitalizacija pruge bila od velikog značaja za cijeli ovaj kraj, a pogotovo za opštinu Bosanski Novi.

"Naša opština je nekad bila najveće čvorište u bivšoj Jugoslaviji, zato što je ta pruga vodila u Split, Zadar i Šibenik, te prema Pločama, Zagrebu i Beogradu. Sada je to postalo 'slijepo crijevo' koje se faktički i ne koristi. Ja već četiri godine vodim pregovore sa rukovodstvom Željeznica Republike Srpske gdje oni uporno iznose svoje stavove. Naime, oni imaju neku studiju, u čiju stručnost ne želim ulaziti, koja je, valjda, pokazala da je to ekonomski neisplativo. Ja sam imala mnogo prigovora na studiju, ali oni tu imaju neki svoj generalni stav: da se ne prevoze putnici, jer ne donose dobit, već da se prevozi roba. Međutim, s obzirom na to da nema masovnih tereta koji bi se prevozili u neku od luka u Dalmaciji, onda je glavni problem ekonomska isplativost održavanja te pruge. Prema meni, potrebno je pronaći prijevoz koji će ići ovom prugom, da bi u Željeznicama Republike Srpske odgovorili pozitivno", kaže Rajilić.

Također, kao osoba iz struke, Rajlić napominje da Lička pruga koja prolazi kroz Gorski kotar, zbog lošeg sastava tla nema veliku nosivost, pa su česte popravke i radovi na pruzi, dok u zimskom periodu gotovo da i nije moguć saobraćaj po pruzi zbog velikih snježnih padavina.

"I tu je velika šansa za projekat Unske pruge", ističe načelnica.

No, za sada, veoma malo vrijede vapaji svih onih koji ukazuju na značaj revitalizacije pruge. Nadležne vlasti, i u BiH i u Republici Hrvatskoj, takve molbe ili ne čuju, ili ne žele čuti. Ili su, pak, stvarno uvjerenida ne postoji dovoljna ekonomska isplativost projekta ovog tipa.

A suštinski, koji god razlog i bio, to nimalo ne mijenja činjenicu da pruga iz dana u dan nastavlja infrastrukturno propadati i gubiti smisao svog postojanja.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: