Okrugli stol, u organizaciji Udruženja bosanskih Hrvata "Prsten", Hrvatskog narodnog sabora BiH i Grada Mostara, okupio je pedesetak privrednika s obje strane granice i najviše predstavnike bh. izvršne vlasti.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda u svom je izlaganju kazao kako trenutni ekonomski pokazatelji za BiH nisu loši, ali da pred bh. vlastima i dalje stoji obaveza provođenja strukturalnih reformi kako bi BiH prestala biti zemlja neiskorištenih potencijala.
"Ekonomska situacija u našoj zemlji privlači, dok politička situacija odbija investitore. Treba reći i to da su domaći investitori zamrznuli svoje aktivnosti i čekaju šta će se desiti. Govori se o 'grčkom scenariju', međutim 'grčki scenarij' je nastao jer Grčka nije bila ni pod čijim nadzorom. Vjerujem kako će vrijeme pokazati da je ono što smo započeli 2008. godine s aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bio dobar put za BiH", kazao je Bevanda, dodavši kako treba prestati plašiti bh. javnost MMF-om.
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Denis Lasić i Ivan Jelčić iz Razvojne agencije Zapadnohercegovačkog kantona predstavili su privredne potencijale ovih kantona te su pozvali hrvatske privrednike da ulože svoj kapital u Hercegovinu na obostrano zadovoljstvo i korist.
Lasić je u svom izlaganju naglasio kako je njegov kabinet upregnuo sve snage kako bi Hercegovačko-neretvanski kanton dobio zakonski okvir koji bi omogućio stavljanje svih potencijala i kapaciteta Kantona u privredni oporavak i razvoj.
U sklopu panel diskusije predstavljena je ideja o formiranju Hrvatske banke BiH koja bi pomagala i poticala razvoj porodičnog i malog poduzetništva na područjima gdje žive Hrvati ili na područjima gdje se Hrvati žele vratiti.
Pored finansijske, Hrvatska banka BiH pružala bi i stručnu pomoć privrednicima, a na taj način bi se osigurala dugoročna ekonomska perspektiva održivog opstanka, privrednog razvoja i neovisnost Hrvata u BiH.
Prema ovoj ideji, početni kapital osigurala bi Hrvatska banka za obnovu i razvoj HBOR (51 posto), Katolička crkva u BiH (26 posto) i mali dioničari (23 posto).
Kako je rekao Stipe Matić iz Udruženja Prsten s HBOR-om i Katoličkom crkvom već su obavljeni inicijalni razgovori o ovoj ideji.
