Ukupna zaduženost BiH veća od 11,1 milijardu KM, vanjski dug povećan za 352 miliona KM

"Unutrašnji dug je smanjen za 241,4 miliona KM, a vanjski dug je povećan za 352,4 miliona KM u odnosu na 2017. godinu", navodi se u Informaciji o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine 31. decembra 2018. godine.

Vijeće ministara BiH je nakon današnje sjednice saopćilo da će Informaciju dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.

"U ukupnoj javnoj zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 52,16 posto, Republika Srpska sa 46,71 posto, institucije BiH sa 0,66 posto i Distrikt sa 0,47 posto. Udjel javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2018. godini iznosio je 32,9 posto", stoji u saopćenju Vijeća ministara BiH.

Navode da, kada se posmatra struktura vanjskog duga po kreditorima, najveći udjel imaju Svjetska banka - IDA i IBRD s 33,51 posto, Evropska investiciona banka s 22,94 posto, Pariski klub kreditora sa 7,78 posto, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 6,70 posto, Međunarodni monetarni fond sa 5,05 posto, što predstavlja 75,98 posto ukupne vanjske zaduženosti.

"Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 976,43 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 839,53 miliona KM, a na kamate 136,9 miliona KM", stoji u saopćenju Vijeća ministara BiH.

Izudin Kešetović, penzionisani ekonomski stručnjak, ocijenio je ranije za Klix.ba da Bosna i Hercegovina postaje siromašno i nejadnako društvo i da ne vidi tendencije da se nešto mijenja nabolje.

"Predstavnici vlasti upoređuju dug BiH s drugim državama, što uopće nije relevantno. Za dvije različite države s istim ili sličnim dugovanjima, a različitim rastom BDP-a, ne možemo kazati da su isto zadužene. Bogatim zemljama je mnogo lakše vraćati dugove", kazao je Izudin Kešetović.