Privrede 15 zemalja - članica zone eura, Velike Britanije i Japana su u dva protekla tromjesečja imale negativnu stopu rasta, što znači da su u recesiji sa kojom su sada, vjerovatno, suočene i SAD.
Njemačka, čija privreda je vodeća u zoni eura i cijeloj Evropskoj uniji je također zahvaćena recesivnim talasom, dok je privredna kriza među ekonomski najrazvijenijim zemljama Starog kontinenta najviše pogodila Veliku Britaniju.
Britanski ekonomisti predviđaju da će privredni rast u njihovoj zemlji dogodine sigurno biti negativan, najvjerovatnije oko minus dva posto, uz rast nezaposlenosti na tri miliona.
Francuska, koja po ekonomskoj snazi u zoni eura zauzima drugo mjesto, iza Njemačke, također neće moći da izbjegne recesiju, predviđaju međunarodni ekonomisti, čije mišljenje prenose agencije.
Predstavnici japanske vlade su na samom početku ove sedmice izjavili da je i njihova zemlja sada u recesiji, izrazivši istovremeno bojazan će se tekuća negativna stopa rasta druge po snazi svjetske privrede održati u periodu od nekoliko narednih kvartala.
Kina, za koju mnogi eksperti tvrde da je postala druga po važnosti, odmah iza SAD, "lokomotiva rasta svjetske ekonomije" također je suočena sa ozbiljnim izazovima, nakon što se početkom ove jeseni dugogodišnji dvocifren privredni rast smanjio za oko dva posto, na približno devet procenata, računato po godišnoj osnovi.
Veliki kineski susjed Indija, koja je od početka ove decenije stalno ostvarivala visoke stope rasta, od osam do devet posto, također će morati da se pomiri sa skromnijom privrednom ekspanzijom.
Isto važi i za Rusiju, čija se privreda, zahvaljujući prije svega obilnim prihodima od izvoza nafte, prirodnog gasa i drugih sirovina, brzo oporavila od traume izazvane slomom Sovjetskog Saveza i lani priključila grupi od osam vodećih globalnih ekonomskih sila.
Vodeće svjetske ekonomske sile su već uložile hiljade milijardi dolara i eura u saniranje posljedica globalne finansijske krize i sada je veliko pitanje da li će i koliko ta ulaganja, koja su mahom usmjerena na neproizvodni privredni sektor, uticati na stabilnost cijena i svih drugih vitalnih makroekonomskih pokazatelja, upozoravaju analitičari.
Ruski ekonomista Leonid Valjdman, koji već dugo godina prati ekonomska zbivanja u SAD, ocjenjuje da globalna kreditna kriza može prerasti u oštru deflaciju, ukoliko se u 2009. ispolji "inflatorni karater ogromnih ulaganja u finansijski sektor najranjivijih zapadnih privreda".
Valjdman zaključuje da bi deflacija, koja je karateristična po općem padu cijena, uz istovremeno smanjenje obima proizvodnje, ponude robe, usluga i nivoa zaposlenosti, mogla da bude uvod u teže krizno razdoblje od onog koji je svijet pretrpio u periodu Velike depresije, početkom tridesetih godina prošlog vijeka.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
