List ističe da je MMF na londonskom samitu Grupe 20 (G20) najrazvijenijih i zemalja u brzom ekonomskom usponu bio glavni dobitnik, sa 750 milijardi dolara obećanih sredstava, ali se brzo ispostavilo da o toj sumi nema dogovora.
"Guardian" navodi da je od tri glavna donatora samo Japan "iskijao" sto milijardi dolara, dok SAD i Evropska unija (EU) još nisu ni u fazi "ispisivanja čekova".
Kašnjenje u izdvajanju novca za ove namjene nije, međutim, toliko važno koliko je bitan izostanak bilo kakvog traga reforme MMF-a koja je trebalo da se obavi istovremeno s ukazivanjem navedene pomoći.
Promjena sadašnjeg načina funkcionisanja rada MMF-a nije, dakle, u izgledu, piše "Guardian" uz napomenu da na takav zaključak upućuje i stav predstavnika Belgije u nedjelju na završenom proljetnom zasjedanju Fonda. On je, naime, ocijenio da je aktuelna struktura te međunarodne finansijske organizacije "atraktivna".
Takav stav Belgije nije za čuđenje jer ta članica EU-a s bruto domaćim proizvodom upola nižim u odnosu na Južnu Koreju ima 50 posto više glasačkih prava u MMF-u nego jedna od najnaprednijih azijskih ekonomija.
MMF je, kako ocijenjuje "Guardian", zadržao stari, loš, način funkcionisanja i pored obećanja da će organizacija biti fleksibilnija prema zemljama koje od nje traže zajmove.
Obećana popustljivost MMF-a prema najugroženijim zemljama, poput Pakistana i afričkih država, se za sad ne vidi jer Fond od njih traže da usred krize smanjuju javnu potrošnji, a time i socijalne izdatke, ukazuje "Guardian", prenose agencije.