Kako saopćavaju iz Svjetske banke ovom krizom su najteže pogođeni najsiromašniji u svijetu.
Grupa Svjetske banke procjenjuje da bi udvostručenja cijena hrane tokom prethodne tri godine potencijalno moglo 100 miliona ljudi u zemljama s niskim nivoom prihoda gurnuti dublje u siromaštvo.
A taj će problem i dalje postojati: demografska realnost, promjena prehrambenih navika, cijene energenata i bio-goriva, te klimatske promjene ukazuju da će i dalje dolaziti do povećanja cijena hrane u srednjoročnom periodu.
Od 2005.godine cijene osnovnih prehrambenih namirnica su porasle za oko 80 posto.
Koliko-god da su bolna ta povećanja cijena za američkog potrošača, ona još više pogađaju najsiromašnije ljude na svijetu – djecu, starosti samo četiri ili pet godina, koja su prisiljena da napuste sigurnost svojih ruralnih zajednica da bi se borila za hranu u prenapučenim gradovima; majke koje ne mogu prehraniti svoju djecu, navode iz Svjetske banke.
Da bi se pomoglo najteže pogođenima, Grupa Svjetske banke traži donošenje „New deala“ (novog programa) za globalnu politiku hrane.
Ovaj „New deal“ bi se trebao fokusirati ne samo na glad i pothranjenost, pristup hrani i snabdijevanje hranom već i na njenu povezanost s energijom, prinosima, klimatskim promjenama, investicijama, marginalizacijom žena i drugih grupa te ekonomski oporavak i rast.
Trebali bismo početi pružanjem pomoći onima čije su potrebe hitne. UN-ov Svjetski program hrane (World Food Program) traži najmanje 500 miliona dolara za dodatno snabdijevanje hranom za zadovoljavanje hitnih potreba. Sjedinjene Države, Evropska unija, Japan i ostale zemlje moraju odmah djelovati da se pokrije taj nedostatak - ili će mnogi ljudi patiti i gladovati, upozoravaju iz Svjetske banke.
Grupa Svjetske banke može pomoći pružanjem podrške za hitne mjere koje pomažu siromašnima, uz istovremeno poticanje inicijativa za proizvodnju i prodaju hrane kao dio održivog razvoja.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
