{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Štednja u bankama gubi smisao, bh. građani moraju tražiti nove načine oplodnje novca

26.5.2018. u 09:58
171
187
Štednja u bankama gubi smisao, bh. građani moraju tražiti nove načine oplodnje novca
171
Štednja u bankama gubi smisao, bh. građani moraju tražiti nove načine oplodnje novca
Foto: F. K./Klix.ba
Većina Bosanaca i Hercegovaca živi od plaće do plaće, što ih sputava u štednji novca. Rijetki koji uspijevaju čuvati novac u bankama, ne mogu na ovaj način popraviti kućni budžet jer su kamate na oročenu štednju rekordno niske u našoj zemlji.
Kamate na štednju proteklih godina konstantno padaju, kako u BiH, tako i u zemljama regije. Stoga smo sve bliže trenutku u kojem ćemo morati plaćati bankama da nam čuvaju novac, što je neke zemlje stiglo već odavno. Danci, naprimjer, više od šest godina imaju negativnu kamatnu stopu. Međutim, danske banke su i dalje pretrpane novcem zbog impresivnog rasta realnih plaća.

S druge strane, plaće u realnom sektoru naše zemlje kreću se između 500 i 600 KM, što jednoj porodici nije dovoljno ni za preživljavanje mjeseca, a kamoli štednju.

"Naši građani nemaju šta štedjeti", govori nam ekonomski analitičar Faruk Hadžić te nastavlja: "Većina stanovništva u BiH nema mogućnost štednje, jer sav mjesečni dohodak moraju trošiti. Onima koji mogu štedjeti, vjerovatno nije ni bitno hoće li zaraditi nešto na kamatama. Oni veći dio svojih sredstava čuvaju u bankama van BiH, a ono što imaju ovdje čuvaju zbog eventualne sigurnosti".

Hadžić ističe kako je štednja u bh. bankama postala destimulator ekonomskog rasta BiH. Kako kaže, dok banke uspijevaju od 100 KM štednje kreirati 1.000 KM kredita i ostvariti dobit od visokih kamatnih stopa potrošačkih kredita, štednja postaje jednaka investicijama.

"Štednja stanovništva raste iz godine u godinu. Od ekonomske kriza iz 2009. godine kreditna aktivnost je pala. To je dovelo naše komercijalne banke da višak sredstava koja imaju ustvari oročavaju kod Centralne banke. Tu su imali kakvu-takvu kamatnu stopu pa im se isplatilo oročenje", kazao nam je Hadžić.

Podaci Centralne banke BiH potvrđuju Hadžićeve riječi. Krajem prošle godine saopćeno je kako građani BiH u bankama čuvaju više od 11 milijardi KM. Depoziti građana BiH čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama.

"U BiH štedi mali broj ljudi koji drže velika sredstva u bankama. Obični ljudi ne mogu ništa uštedjeti", smatra Hadžić.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da banke u BiH vode veoma konzervativnu politiku, što znači da nisu usmjerene ka plasmanu određenih sredstava prema privredi, niti na promociju štednje, što najbolje pokazuju kroz destimulativne kamate na štednju.

"Svi plasmani u bh. bankama uglavnom su usmjereni prema potrošačkim kreditima, odnosno građanstvu. Bankarski sektor je izuzetno regulisan, što znači da nemate zdrave konkurencije u smislu da neke banke idu ka rizičnijim poslovima. Generalno u svijetu razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija doveo je do otvaranja sve većeg broja različitih mogućnosti za oplodnju vašeg novca, odnosno štednju. Uzimajući u obzir dugoročnu influaciju, odnosno opadanje vrijednosti novca, štednja u bankama je dobra stvar samo iz sigurnosnih razloga", rekao nam je Čavalić.

Međutim, problem je što Bosanci i Hercegovci ne traže druge opcije štednje. Pored toga, ističe Čavalić, BiH svojim građanima ne nudi nikakve investicijske prilike zbog čega smo i postali rekorderi u štednji.

"Postoji milion drugih opcija za štednju. Ljudi vani štede na sirevima, na vinu i sličnim proizvodima koji dugoročno dobivaju na vrijednosti. Oni na taj način nastoje ostvariti tu stopu povrata koja će revitalizirati influaciju", kaže Čavalić.

Ekonomski analitičari ukazuju i na Centralnu banku BiH koja je gotovo sve svoje devizne rezerve deponovala u strane banke ili kupila njihove vrijednosne papire, a ima mizeran prinos od 0,16 posto.

Hadžić kaže da ne bi bilo loše dio štednje usmjeriti na potrošnju.

"Potrošnja bi dovela do rasta ekonomoske aktivnost u BiH. Ako imate rast potrošnje, imate rast potražnje, a s druge strane, potražnja dovodi do rasta GDP-a i veće proizvodnje", govori nam Hadžić.

S druge strane, Čavalić upozorova na pogrešno mišljenje građana o tome da je bankama potreban njihov novac.

"Banke mogu kreirati svoj novac i ne zavise od korisnika. Ako posmatramo banke u BiH, ljudi koji rade u bankama su fokusirani na plasman kredita. To je njihova osnovna motivacija, a ne promocija paketa štednje", kazao nam je Čavalić.

Pad kamata na štednju mogao bi u budućnosti fenomen negativne kamatne stope dovesti i u BiH. U tom slučaju građani bi morali plaćati čuvanje novca u bankama.

Prošlo je vrijeme kad su štediše mogle gledati kako vrijednost njihovog oročenog novca raste na bankovnim računima. Stoga je jasno kako se umjesto oročenja moraju tražiti novi načini štednje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: