Konferencija
0

Promo / Stanje integriteta u procesima dostupnosti lijekova u BiH

Prezentirani nalazi analize pokazali su da se procesi dostupnosti lijekova u BiH mogu značajno unaprijediti kroz uspostavljanje viših standarda integriteta u kontekstu jačeg nadzora nad tržištem, transparentnijih procesa imenovanja i rada nadležnih stručnih, regulatornih i kontrolnih tijela, te preciznijih zakonskih i podzakonskih normi u gotovo svim analiziranim procesima u ovoj oblasti, od registracije lijeka do njegovog dolaska do samog pacijenta.

U srijedu (14. juna), u Hotelu Bristol u Sarajevu, u okviru Healthcare Integrity Initiative B&H i organizaciji firme Net Consulting d.o.o., održana je tematska konferencija "Analiza stanja integriteta u procesima dostupnosti lijekova u BiH", u čijem su fokusu bili nalazi istoimenog istraživanja i diskusija brojnih relevantnih aktera iz sektora zdravstva. Naime, cilj konferencije bio je da se na bazi argumenata otvori dijalog o ključnim problemima integriteta u oblasti dostupnosti lijekova, te da se kroz konstruktivnu diskusiju širokog kruga aktera iz sektora zdravstva i vezanih oblasti, ali i predstavnika međunarodne zajednice, dopune nalazi istraživanja i dobije vjerodostojna slika stanja, kao dobra platforma za strateško djelovanje na unapređenju predmetnih procesa.

U uvodnom dijelu prisutnima su su obratili direktor Net Consulting d.o.o. Bojan Bajić, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH Victor Olsavszky i direktor kompanije ROCHE d.o.o – ROCHE Ltd. Adnan Filipović, koji su pojasnili važnost postojanja i značaj visokih standarda integriteta u funkcionisanju zdravstvenog sistema i dostupnosti lijekova u razvijenim zemljama. Naglašen je značaj unapređenja standarda integriteta i u Bosni i Hercegovini, kako u poslovanju na tržištu lijekova tako i u javnom upravljanju predmetnim procesima i institucijama.

Tokom prezentacije nalaza provedenog istraživanja, koordinator istraživačkog tima Rusmir Pobrić pojasnio je da su predmet istraživanja bili ključni procesi dostupnosti lijekova u BiH – od registracije, preko odabira lijekova za javno finansiranje (liste lijekova) i javnih nabavki, pa do oglašavanja lijekova stručnoj javnosti. Navedeni procesi su sagledani kroz prizmu integriteta: transparentnosti, utvrđivanja i upravljanja sukobom interesa, nivoa diskrecionih prava donosioca odluka, kapacitiranosti institucija za osiguravanje nadzora i pravičnosti prema svim akterima u procesima, mogućnosti zloupotrebe i dr.

Poseban analitički osvrt bio je na finansiranje zdravstva u BiH, gdje je potvrđeno da su vjerovatni uzroci izuzetno brzog rasta zdravstvene potrošnje rapidno starenje stanovništva, čija je potreba za zdravstvenim uslugama i lijekovima i do 9 puta veća nego kod stanovništva mlađe životne dobi te, nepovoljan odnos zaposlenog nemedicinskog kadra u javnom zdravstvenom sistemu. Problematizovan je i postojeći model finansiranja bh. zdravstva (Bizmark) zbog malog procenta zaposlenih zdravstvenih osiguranika i sporog rasta novozaposlenih, ali i rizik prelaska na trezorsko poslovanje (Beveridž), zbog već postojećeg problema velikih dugovanja prema zdravstvenim fondovima od strane vladinih institucija.

Panelisti konferencije bili su Azra Ikalović, predsjednica Asocijacije oboljelih od raka dojke u BiH, Nedžad Redžep, zamjenik direktora Fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, Boris Vidović, voditelj odjela za lijekove u Zavodu zdravstvenog osiguranja u Hercegovačko-neretvenskom kantonu/županiji, Jelena Aničić, stručna savjetnica za obezbjeđenje kvaliteta u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, Smiljana Viteškić, potpredsjednica Ljekarske/Lječničke komore FBiH, te Nataša Grubiša, zamjenica direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Teme panela bile su prava pacijenata u BiH, problem kvalitetnog i kontinuiranog tretmana te nestašica lijekova s kojim se zdravstveni sistem susreće, stvaranje liste čekanja uz konstataciju da postoje značajne razlike u dostupnosti lijekova između dva entiteta i između pojedinih kantona, zatim javne nabavke lijekova i problemi integriteta u tom procesu, potom sistemi kontrole propisivanja lijekova od strane fondova i zaštita autonomije ljekara, te nedostatna reguliranost odnosa u smislu transparentnost između farmaceutske industrije i i zdravstvenih radnika.

Učesnici konferencije i iscrpne diskusije koja je održana nakon panela bili su i ministar zdravstva Unsko-sanskog kantona Hazim Kapić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona Mirsad Hodžić, član Odbora za zdravstvo Narodne Skupštine Republike Srpske Goran Lončarević, zatim predstavnici Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona, Komisije za lijekove Zeničko-dobojskog kantona, Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona, Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ), Opće bolnice Abdulah Nakaš, Komore magistara farmacije Federacije BiH, Udruženja KAP, Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH i dr.

Interesovanje za temu svojim učešćem na konferenciji iskazali su i predstavnici brojnih međunarodnih institucija: Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, Svjetske banke u BiH, Ambasade SAD u BiH, Britanske ambasade u BiH, Ambasade Švicarske u BiH, Ambasade Kraljevine Švedske u BiH i dr.

Opći zaključci Konferencije su: • Potrebno je iznaći nove izvore finansiranja za zdravstvo, ali s preciznim planovima utroška sredstava. Također, potrebno je uraditi detaljnu analizu trenutne strukture osoblja u zdravstvu, te temljem toga i plan smanjivanja nemedicinskog kadra u zdravstvenom sistemu. • Potrebno je podignuti standarde transparentnosti za izbor članova stručnih tijela koja vrše procese registracije i odabira lijekova za javno finasiranje, kao i sam rad navedenih stručnih tijela, uz unaprijeđenje zakonske definicije sukoba interesa i precizno definisanje procesa prijave i upravljanja postojanjem sukoba interesa. • Potrebno je unaprijediti odredbe Pravilnika za stavljanje lijekova na liste lijekova Fonda solidarnosti u FBiH, kantonalnih/županijskih pozitivnih listi lijekova i listi lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja RS, unutar ministarstava zdravstva FBiH i RS. • Potrebno je dodatno regulisati oblast oglašavanja lijekova od strane farmaceutske industrije stručnoj javnosti (ljekarima). • Na kraju, da se značajnije ojačaju kapaciteti inspekcijskog nadzora nad tržištem lijekova, da se uspostave mehanizami praćenja i procjene učinka strateških dokumenata za razvoj zdravstvenog sektora te da se razmotri unapređenje procesa javnih nabavki lijekova u BiH.

Konferencija je provedena u okviru Healthcare Integrity inicijative, procesa baziranog na najboljim svjetskim praksama kolektivnih akcija za unapređenje standarda integriteta (The Basel Institute B20 Hub-ICCA, UN Global Compact, World Bank, M&B 2013.). Ovakve akcije temelje se na proaktivnoj ulozi privatne inicijative jačanja integriteta, u prvom redu na planu samoregulacije i uvođenja viših standarda korporativnog integriteta, a onda i otvaranju aktivnog dijaloga s regulatorima radi uvođenja visokih standarda transparentnosti i etike u svim relacijama. Podrazumijevaju međusektoralni pristup, temeljen na dijalogu, aktivnom učešću i saradnji zainteresiranih relevantnih strana, u ovom slučaju predstavnika regulatora, javnih ustanova, pacijenata, farmaceuta, ljekara, industrije, te svih drugih aktera u lancu pružanja zdravstvene zaštite.