Privredna komora
0

Stanje i problematika poslovanja industrije Kantona Sarajevo

FENA
Na današnjoj sjednici Savjeta za industriju Privredne komore Kantona Sarajevo (KS) razmatrana je aktuelna problematika poslovanja industrije u KS i predložene mjere za brži razvoj industrije i dinamičniju izgradnju industrijske infrastrukture.

Prva i najznačajnija mjera je reformisanje postojećeg pravnog okvira, jer se na temelju pozitivne legislative mogu stvoriti uslovi za kreiranje ugodnijeg i sigurnijeg ambijenta poslovanja.

Kada je Kanton u pitanju i mjere za dinamizaciju industrijske proizvodnje u Kantonu, Savjet za industriju PKKS smatra da je neophodno izvršiti aktivaciju i proširenje postojećih industrijskih zona u Kantonu, uvesti maksimalne fiskalne olakšice i razne oblike stimulacia za firme u industrijskim zonama, pružiti značajniju finansijsku podršku pri uvođenju standarda rada i kvaliteta proizvoda, te formirati kreditne linije sa Razvojnom bankom FBiH uz povoljne uslove kreditiranja proizvodnih preduzeća, a posebno izvoznika.

Industrijska proizvodnja KS je u periodu januar - novembar 2010. u odnosu na isti period 2009. godine zabilježila pad fizičkog obima proizvodnje.

Članovi Savjeta su se složili da su u industriji Kantona prisutni ozbiljni problemi, te da je cjelokupna privreda Kantona počela lagano da zaostaje za ostalim kantonima u FBiH.

Imajući u vidu značaj industrije u stvaranju nove vrijednosti i dohotka, zapošljavanju, smanjenju uvoza i povećanju izvoza, privrednici ocijenjuju da vlasti trebaju definisati novi strateški pristup u razvoju industrije.

Za to može poslužiti i studija „Strateški ciljevi u industrijskoj politici Kantona Sarajevo“, koju je uradila Privredna komora Kantona.

U diskusiji su istaknuti brojni problemi koji se odnose na poslovanje industrijskih kompanija u Sarajevu. Prije svega to su pad ukupne investicione aktivnosti u KS, izostanak značajnije finansijske podrške domaćoj industriji, pogoršana likvidnosti privrednih subjekata, otežana naplativost potraživanja, smanjen nivo potražnje, smanjenje broja ugovora ili ugovorenih količina, zatim nedostatak legalnih mjera zaštite domaće proizvodnje, značajan pad direktnih stranih ulaganja, ali i rigidna politika banaka i restriktivan sistem kreditiranja privrede i stanovništva, saopćeno je iz PKKS.