Foto: Nezavisne novine
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević ponovo je upozorio da će eventualno usvajanje zakona o zaštiti domaće proizvodnje u BiH ozbiljno narušiti ekonomske odnose BiH sa zemljama u okruženju i usporiti njen put ka EU.
''Plašim se da je to neminovno, mada trenutno ne mogu procijeniti u kojoj mjeri bi se to moglo dogoditi, ali prema mojim informacijama može doći do najrazličitijih događaja od kojih će neki imati trenutni efekat, dok će druge posljedice biti dugoročnije i, bojim se, sa još negativnijim efektima'' - rekao je Zirojević Srni.
Prema njegovim riječima, bez obzira na ono što mnogi u BiH sada govore, nema sumnje da se BiH trenutno nalazi na ''pragu kršenja CEFTA sporazuma'', tim prije jer je neki zaboravili ili neće da prihvate činjenicu da se odredbe bilo kog pravnog akta, uključujući i međunarodne sporazume moraju čitati integralno, a ne ''biranjem'' rečenica koje nekome u određenom trenutku odgovaraju.
Upozorenja Beograda i Zagreba
Komentarišući najave Beograda i Zagreba o uvođenju kontramjera protiv BiH, što će još više ugroziti tržišne pozicije i onako niskokonkurentn bosanskohercegovačke privrede, Zirojević je podsjetio da je ovaj ''sporni'' zakon predložio poslanik Narodne stranke Radom za boljitak i suvlasnik mesne industrije ''Lijanovići'' Jerko Ivanković Lijanović.
''Radi domaće javnosti, za koju mislim da nije dovoljno i dobro informisana, naglašavam da ovdje moramo naprije razdvojiti dvije stvari. BiH, kao i sve druge potpisnice Cefte, ima pravo da preduzima različite mjere, i to ovo Ministarstvo kao nijedna zemlja potpisnica Cefte nikada nisu ni sporili, međutim, predviđena procedura ne može biti isključena ni za koga, pa ni za nas. U skladu sa odredbama Sporazuma, ali i relevantnim domaćim zakonodavstvom, ovakav zakon faktički je dvojako kršenje CEFTA Sporazuma - prvo, s aspekta nepoštovanja procedure, a drugo sa aspekta obuhvata proizvoda'' - pojasnio je Zirojević.
On je precizirao da je, prema prvom aspektu, BiH morala obaviti konsultacije sa potpisnicama CEFTA-e na koje se Zakon izričito odnosi, a to su Hrvatska i Srbija, jer se u jednom od članova Zakona kaže da se mjera može uvesti za bilo koju potpisnicu sa kojom usljed uvoza postoji veliki trgovinski deficit.
''Indirektno, to nas je obavezivalo i na puno šire konsultacije, a ne samo konsultacije sa dvije susjedne države'' – dodao je Zirojević. On je upozorio da je, s aspekta obuhvata proizvoda, situacija još "interesantnija".
''Predlagač je smišljeno stavio naziv 'za zaštitu domaće proizvodnje' iz kojeg bi trebalo proizaći da su svi koji su protiv zakona, automatski protiv zaštite domaće proizvodnje'' - nabeo je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zirojević podvlači da pomenuti projedlog zakon predviđa uvođenje pune carine za više od 900 proizvoda od kojih čak za 451 nije zabilježen nikakav uvoz iz bilo koje zemlje svijeta, za 607 obuhvaćenih proizvoda nije zabilježen uvoz iz bilo koje Potpisnice CEFTA Sporazuma.
''Ako ne postoji uvoz, kako onda može biti ugrožena domaća proizvodnja uvozom'' – zapitao se Zirojević.
Šta to Lijanović želi da zaštiti?
Prema njegovim riječima, ako se uzme Carinska tarifa BiH i bolje pogleda šta to predlagač štiti, može se vidjeti da se, pored malog broja proizvoda koji se u BiH stvarno proizvode, između ostalog, 'treba uvesti' i puna carina na meso konja i magaraca, jestive klaonične proizvode od mesa magaraca, konja, mula, pitomih i divljih kunića, kitova, delfina, gmazova, golubova, tuljana, sobova, žaba i slično.
Takođe, ''Lijanovićevim zakonom" štiti se i ''domaća proizvodnja'' kikirikija, putera od kikirikija, tropskih orašastih plodova, badema i pistacija, tropskog voća, palminih srca, masline, tekila, rum, tartufi, sirevi tipa ''gorgonzole'', ''bri'', ''camembert'', itd, dok se u glavi 22 štite i vina tipa ''Alzas'', ''Bordo'', ''Burgonj'' i druga vina.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa podsjeća da je Evropska komisija oštro reagovala i upozorila BiH da ovakvo ponašanje jednostavno nije dopušteno.
''U dijelu Sporazuma o stabilizaciji pridruživanja koji uređuje regionalnu saradnju, postoji jasna obaveza BiH da dosljedno provodi CEFTA Sporazum. Ako predlagač tvrdi da Komisija nije dala negativno mišljenje, onda ga morate pitati sa kojom je to Komisijom komunicirao'' - smatra Zirojević.
On je ponovio upozorenje da će pomnuti zakon, ako bude usvojen, bez svake sumnje uticati i na samu BiH ali i na proces evropskih integracija.
''Ne možete malo ići u integracije pa onda malo odlučiti da ćete se ponašati kako vama to odgovara. Građani moraju biti svjesni da ni jedan proces nije sam za sebe i da su neke posljedice nesagledive iz ove perspektive. S druge strane, vrlo je upitno koliko bi oni sami osjetili korist ovog zakona'' - kategoričan je Zirojević.
Robna razmjena sa Hrvatskom
Republika Hrvatska se po vrijednosti ostvarene ukupne razmjene nalazi na listi najvećih spoljnotrgovinskih partnera BiH ne samo po uvozu, već i po izvozu. Tome u prilog govori podatak da je izvoz u Hrvatsku u 2008. godini činio 17,24 odsto od ukupnog izvoza i 17,06 odsto od ukupnog uvoza. Pokrivenost uvoza izvozom u posmatranom periodu iznosila je 41,62 odsto.
Iz prezentovanih podataka vidi se da je došlo do smanjenja rasta uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske u znatno većoj mjeri nego industrijskih proizvoda. Tako drastičan pad rasta, međutim, nije zabilježen kod izvoza poljoprivrednih proizvoda, što jeste donekle slučaj kod industrijskih proizvoda.
Robna razmjena sa Srbijom
Na listi spoljnotrgovinskih partnera BiH, Republika Srbija, takođe zauzima visoko mjesto po vrijednosti ostvarene ukupne razmjene i u 2008. godini zabilježen je rast BiH izvoza u Srbiju u odnosu na isti period 2007. godine od 35,37 odsto, dok je uvoz iz Srbije u 2008. godini u odnosu na prethodnu godinu zabilježio rast od 32,44 odsto. Uvidom u pokazatelje o pokrivenosti uvoza izvozom, postotak pokrivenosti uvoza izvozom je u porastu u 2008. (54,58 odsto) u odnosu na 2007. kada je pokrivenost iznosila 53,40 odsto.
Prema prezentovanim podacima u 2008. godini, uvoz iz Srbije u ukupnom bosanskohercegovačkom uvozu iz potpisnica CEFTA 2006 učestvuje sa oko 10,60 odsto, dok izvoz u Srbiju u ukupnom BiH izvozu iz potpisnica CEFTA 2006 čini 14,04 odsto.
Razmjena sa članicama CEFTA
Učestvovanje članica Cefte u ukupnom uvozu BiH u 2008. godini ostalo je otprilike na novou iz prethodne godine, i to ispod 30 odsto. Kako se ističe u analizi, nije uvoz iz zemalja u regionu porastao u 2008, kao prvoj godini primjene CEFTA Sporazuma, u odnosu na 2007. godinu, kako su mnogi očekivali i priželjkivali. Čak je došlo do smanjenja rasta uvoza iz članica CEFTA Sporazuma.
Došlo je, znači, do skretanja trgovine, pa je rast uvoza iz Zone slobodne trgovine smanjen sa 26,83 odsto u 2007., na 16,59 odsto u 2008. godini.
Možda vas zanima
