Na konferenciji za novinare u Ljubljani Kranjec je ocijenio da se država treba aktivnije uključiti u restrukturiranje ekonomije.
"Dnevno pratimo stanje depozita u bankama i nismo registrirali znatnije odljeve", rekao je guverner prošle sedmice kada je naglasio da situacija vezanja uz spašavanje Kipra nije smanjila povjerenja vlasnika depozita u slovenskim bankama.
Najviši predstavnici nove slovenske vlade, a među njima i premijerka Alenka Bratušek, zadnjih su dana u više navrata izjavljivali da Slovenija nije Kipar i da ove godine neće trebati međunarodnu finansijsku pomoć već je sposobna sama riješiti probleme svog bankarskog sektora opterećenog lošim kreditima. Depoziti u slovenskim bankama su sigurni, između ostalog i zato jer za iznose do 100.000 eura garantuje država, poručili su dužnosnici.
Takvim su izjavama reagirali na medijska nagađanja da bi Slovenija mogla biti šesta država s ruba eurozone koja će morati tražiti međunarodnu finansijsku pomoć jer ove godine dospijevaju visoke kreditne obaveze iz zaduženja države te jer zbog porasta zahtijevanih kamata na slovenske državne obveznice i utjecaja kiparske krize idućih mjeseci teško može računati na prodaju državnih obveznica i zaduživanje pod prihvatljivim uvjetima.
"Od vlade očekujemo da predstavi detalje svog ekonomskog programa", rekao je Kranjec u utorak na konferenciji na kojoj je predstavljena prognoza centralne banke da će slovenski BDP ove godine pasti za 1,9 posto.
Rečeno je da u 2014. moguć skromni ekonomski oporavak ako se provedu strukturne reforme i riješe problemi u bankama.
Stanje u Sloveniji umnogome će ovisiti o potezima nove vlade i njene aktivnosti da stabilizira javne finansije, ali i ekonomske teškoće tridesetak preduzeća. Prema planu centralne banke ta bi se preduzeća mogla spasiti uprkos visokoj zaduženosti prema bankama. No to će biti moguće ako aktivniju ulogu u njihovu restrukturiranju pokaže država", kazao je Kranjec.
"Potrebno je rješavati konkretne i realne probleme. Ako sva ta preduzeća odu u stečaj po sadašnjim pravilima, banke će morati osigurati dodatnih 1,8 milijardi eura kroz rezervacije i otpise", upozorio je Kranjec.
"Ti se problemi ne mogu riješiti bez aktivnije uloge države", rekao je guverner.
Ocijenio je da slovenski bankovni sistem nije ništa više kontaminiran od bankovnih sistema drugih perifernih država eurozone i da su gubici slovenskih banaka posljedica kreditiranja iz proteklih godina.
Kranjec, kojem uskoro završava šestogodišnji mandat na mjestu guvernera, odbio je mišljenja kako je centralna banka odgovorna za loše kredite koje su banke davale u prošlosti ne predviđajući rizike koje je donijela globalna finansijska i ekonomska kriza.
Uloga centralne banke je kontrola banaka, što je slovenska centralna banka i činila, a ne upravljanje bankama, rekao je.
"Centralna banka nije ustanova koja bi sprečavala davanje kredita, ona mora analizirati rizike", rekao je. Kad god je centralna banka opazila slabljenje kreditnog portfelja u bankama uvijek je zahtijevala da se one dokapitaliziraju.
"Mislim da smo dobro vodili ovu ustanovu i dobro kontrolirali bankovni sistem. Učinili smo sve što smo mogli", rekao je i dodao da iskustva drugih država govore kako se "nikada ne mogu u cijelosti spriječiti problemi koji se u bankovnom sistemu pojavljuju".
