biznis
0

Slovenske autoceste izgubile bi najmanje 20 posto "kraćim" vinjetama

FENA
Uvođenje "kraćih" desetodnevnih vinjeta po cijeni od 15 eura za putnike u tranzitu poništilo bi učinke tzv. "švicarskog modela" koji je Slovenija uvela 1. jula ove godine i smanjilo planirane prihode državne agencije za autoceste (DARS) od cestarina za iduću godinu za oko dvadeset posto, izjavio je glavni ekonomist uprave DARS-a Žan Oplotnik.

"Poništili bi se učinci švicarskog sistema koji relativno niskom cijenom vinjeta autoceste čini vrlo dostupnim onima koji se njima često koriste", rekao je Zaplotnik u razgovoru za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka, dodajući da je sustav vrlo koristan za slovenske vozače i ekonomiju u cjelini.

Slovenska vlada treba naime uskoro odgovoriti na opomenu Europske komisije prema kojoj mora uvesti "kraće" vinjete. EK je ocijenila da sadašnji sustav naplate cestarina u Sloveniji diskriminira vozače u tranzitu koji nemaju izbora plaćanja paušalne cestarine za kraća razdoblja nego moraju platiti cestarinu za pola godine ili za cijelu godinu.

DARS će zahvaljujući uvođenju vinjeta ovu godinu završiti sa 14 posto višim prihodima u odnosu na prošlu godinu, a do kraja godine računa s prodajom još 100.000 polugodišnjih vinjeta po 35 eura, istaknuo je Oplotnik.

Ako sadašnji sustav polugodišnjih i godišnjih vinjeta ostane, te uz već odobreno povišenje cestarine za teretna vozila od deset posto, Slovenija bi i iduće godine ostvarila prihod od autocesta koji jamči novu cestogradnju i servisiranje duga DARS-a koji zajedno s kamatama iznosi skoro 4 milijarde eura, pojasnio je Oplotnik.

Zbog povećanja cestarine za teretna vozila, iduće bi godine po prvi put prihodi od teretnog prometa mogli premašiti prihod od cestarine za osobna vozila, istaknuo je Oplotnik, dodavši da se cjelokupna vrijednost nacionalnog programa gradnje autocesta koji bi trebao biti završen za koju godinu procjenjuje na šest milijardi eura.

"Plan gradnje i obnove cesta za 2009. godinu vrijedan je 498 miliona eura. To čeka novu vladu i želimo da ga ona razmatra u širem kontekstu ekonomskog ciklusa u kojemu se Slovenija nalazi, te definira mogućnosti zaduživanja ili financiranje putem proračuna", rekao je Oplotnik za "Delo".