Slovenija bi mogla doživjeti pad BDP-a od čak 16 posto, gore nego 2008. godine

Podsjetimo, tokom finansijske krize prije 12 godina slovenski BDP je, zbog velike zavisnosti od izvoza i vanjskotrgovinske razmene, pao za osam posto.

Sada se očekuje pad potrošnje, koji bi mogao da iznosi između 2,4 i 9 posto, pri čemu bi naročito mogao da bude izražen u sektorima kao što su trgovina na malo, turizam i ugostiteljstvo, prijevoz, kultura i rekreacija.

Najveći pad potrošnje, kako prenosi Hina, pritom se očekuje u drugom tromesečju ove godine.

Na tržištu rada se očekuje smanjenje broja zaposlenih za između 1,8 i 4,7 posto.

Banka Slovenije upozorava da će stvarni pad BDP-a, potrošnje i zaposlenosti dosta zavisiti od efikasnosti mjera za ublažavanje krize, koje je vlada kroz tzv. megazakon uputila u skupštinsku proceduru, a parlament bi o njemu trebalo da glasa ove sedmice.

Riječ je o paketu pomoći od tri milijarde eura s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije koronavirusa.