Skupština TK o problemima u GIKIL-u: Manjinski vlasnik upravlja kompanijom

Ministar industrije, energetike i rudarstva TK Srđan Mićanović kaže da je oporavak kompanije moguć jedino ispunjavanjem ugovorne obaveze, odnosno unosom nedostajućeg kapitala.

"Nama je intencija da ovo privredno društvo podignemo na veći nivo jer u GIKIL-u može biti uposleno daleko više od hiljadu osoba. Potencijali za širenje postoje, samo je neophodna pozitivna klima i ono što nam je neophodno, odnosno svjež novac za repromaterijal koji drugi partner u GIKIL (GSHL, op.a.) nije unio na vrijeme. Da je to uradio, danas ne bi raspravljali o svemu", kazao je Mićanović.

U aprilu i maju ove godine GIKIL je zabilježio nizak stepen produktivnosti koji prijete urušavanju ove kompanije.

Tim povodom reagovali su i članovi Sindikalne organizacije, a nakon njihovog protesta pred zgradom Vlade TK, ministar Mićanović sa saradnicima posjetio je GIKIL, ali članove uprave nije zatekao na radnim mjestima, što je ocijenio zabrinjavajućim.

Direktor volontira

Da je situacija u GIKIL-u izuzetno složena u prilog ide i činjenica da šest uposlenika KHK skupa sa direktorom, za razliku od radnika koji se vode pod krovom GSHL-a, nije primila 34 plate.

"Situacija u GIKIL-u je grozna. Strani dobavljači su mi decidno rekli da neće da rade s Indijcima jer su ih pokrali. Ljudi neće da rade s njima, a mi nemamo zakonsku snagu da postavimo svoju upravu. Rješenje u svemu ovome je odluka suda u smislu da li je većinski vlasnik GIKIL-a KHK ili GSHL", kazao je Zuhdija Hasanhodžić, direktor KHK nazvavši sebe volonterom u ovoj kompaniji.

Problematika vezana za upravljačka prava nad ovom kompanijom trebala bi biti razrješena do mjeseca septembra ove godine pred Kantonalnim sudom u Tuzli.

Kako nam je potvrđeno, predmet je u Kantonalni sud u Tuzli stigao u aprilu ove godine, nakon što se po žalbi KHK Lukavac, prvostepeni, odnosno Općinski sud u Tuzli, proglasio nenadležnim i donio rješenjem kojim se podnesena tužba vezano za upravljačka prava odbacuje.

"Kantonalni, ali i svi ostali sudovi predmete rješavaju kvartalno, prema planu rješavanja. S obzirom da od jula nastupa treći kvartal i imajući u vidu značaj predmeta za širu društvenu zajednicu, taj predmet će biti uzet u rad u predstojećem kvartalu. Odluka Kantonalnog suda u Tuzli, po žalbi KHK Lukavac treba se očekivati od jula do septembra ove godine", izjavio je Nedžad Vrbić, sekretar Kantonalnog suda u Tuzli, naglasivši da će ovaj predmet biti uzet u razmatranje kao prioritetan.

Predsjednik Sindikalne organizacije GIKIL-a Mirsad Imamović od današnje sjednice kaže da ništa posebno nije očekivao.

"Prije bih rekao da je ovo pokriće dosadašnjem radu, odnosno neradu i da se odgovornost prebaci na sve aktere koji su uključeni u projekt GIKIL. Mi već devet godina upozoravamo na preispitivanje osnovnog ugovora koji je 'sklepan' tako da je dao sve mogućnosti stranom investitoru da radi ono što radi", naveo je on.

Ganguly: U GIKIL smo uložili i više nego što smo trebal

Današnjoj sjednici Skupštine TK prisustvovao je i generalni direktor GIKIL-a Debasish Ganguly koji se na poziv predsjednika Kantonalne skupštine obratio prisutnima.

Referirajući se na sudske postupke oko upravljačke strukture koji su u toku, on je rekao da se jedan vodi pred domaćim sudom, kao i arbitraža u Beču.

"Vezano za sporove između osnivača nemam ništa da kažem. Ta stvar je na razmatranju i očekujemo da će se ovo riješiti, da li sudskim procedurama ili razgovorom između osnivača. Postoji pitanje o neuplaćenom kapitalu i to treba da se vidi u kontekstu određenih korporativnih garancija koje je GSHL dao, a to je bilo više od obaveza koje je trebalo poduzeti. Da vam damo ilustraciju, GSHL je dosad dao više za šest do sedam puta koliko to prelazi iznos od 46 miliona KM", tvrdi Ganguly koji na poslaničke upite vezano za enormne gubitke koje GIKIL bilježi, konkretno objašnjenje nije dao.

Nakon višesatnog razmatranja cjelokupne situacije i pokušaja rasvjetljavanja pozadine koja je dovela do ovakve situacije u GIKIL-u, Skupština TK usvojila je niz zaključaka, a među kojima su da se Vlada TK zadužuje da u skladu s zakonom nastavi poduzimati sve raspoložive mjere kako bi se zaštitio državni kapital unutar KHK koji je osnivač GIKIL-a.

Zaljučcima se od GSHL-a traži da zaustavi jednostrano odlučivanje unutar GIKIL-a i poštuje stavove drugog osnivača, odnosno KHK, zatim da zaustavi sve arbitražne postupke protiv KHK i Vlade TK, da ispuni sve obaveze i osnovnog ugovora o osnivanu zajedničke kompanije i time osigura stabilnu proizvodnju i normalno funkcionisanje kompanije, kao i da se odblokira rad Nazdornog odbor GIKIL-a.

Također, od GIKIL-a se zahtjeva i da redovno ispunjava obaveze prema radnicima i povjeriocima, kako ne bi doveo u pitanje normalno funkcionisanje domaćih firmi koje se nalaze u poslovnom aranžmanu sa GIKIL-om, da preuzme od KHK preostale radnike te da u postupku upravljanja kompanijom obavezno vodi računa i o obavezama drugog osnivača GIKIL-a, odnosno KHK, tj. Vlade TK, koji po osnovu većinskih vlasničkih prava upravlja KHK-om.