Zahtjev za održavanje sjednice inicirala je Partija demokratakog progresa, a podržale su ga i stranke opozicije, nezadovoljni radom Komisije za reviziju privatizacije u RS-u, dok SNSD smatra da je o ovom pitanju trebalo da se Parlament izjašnjava u redovoj proceduri.
Šef poslaničkog Kluba PDP-a Branislav Borenović smatra da bi bilo logično da predsjednik Komisije za reviziju privatizacije preduzeća i banaka u RS-u Borislav Bijelić sam podnese ostavku imajući u vidu loše rezultate rada, a njegov kolega iz SDS-a Borislav Bojić je mišljenja da nije dobar koncept revizije privatizacije koji je u RS-u pokrenuo vladajući SNSD, već da bi taj posao trebalo da obavi Glavna služba za reviziju javnog sektora.
Šef Poslaničke grupe Srpske radikalne stranke (SRS) RS-a u Narodnoj skupštini Milanko Mihajlica smatra da niko u RS-u, osim vladajućeg SNSD-a, nije zadovoljan revizijom privatizacije preduzeća i banaka te da je paradoksalno što je inicijativu za održavanje posebne skupštinske sjednice pokrenuo PDP, kao vladajuća stranka, a da ju je podržala opozicija.
Predsjednik Narodne skupštine RS-a i član SNSD-a Igor Radojičić nije želio komentirati optužbe na račun predsjednika Komisije za reviziju privatizacije RS Borislava Bijelića.
Komisija za reviziju privatizacije preduzeća i banaka RS-a je u spomenutom periodu razmatrala 135 predmeta, te je u 92 predmeta iskazana sumnja u regularnost privatizacije.
Specijalnom tužilaštvu RS-a Komisija je dostavila 72 izvještaja, okružnim tužilaštvima 19, a republičkom pravobraniocu jedan.
Utvrđene nepravilnosti mahom se odnose na regularnost utvrđivanja vlasničke struktutre kapitala prije privatizacije, umanjenje kapitala prije privatizacije, neizvršavanje ugovornih obaveza kupca državnog kapitala, kao i na podjelu 55 posto državnog kapitala vaučer ponudom preduzeća od strateškog značaja.
Također, u 13 slučajeva postignuta prodajna cijena državnog kapitala identična je minimalno utvrđenoj cijeni, a u većem broju postignuta prodajna cijena državnog kapitala viša je za samo jedan do tri standarda sniženja, gdje Komisija sumnja u organizovano namještanje prodaje državnog kapitala postupkom licitacije.
U izvještaju se navodi i da je različitim postupcima privatizacije uočljivo učešće desetak fizičkih osoba, pri čemu su neki od njih kupci i u više od deset predmeta, a ista imena se redovno pojavljuju u već utvrđenim nepravilnostima koja su se dešavala na licitacijama.
Komisija je pokrenula reviziju privatizacije državnog kapitala u svih šest banaka u kojima prije prodaje državnog kapitala nije izvršena procjena vrijednosti kapitala, a u slučaju privatizacije državnog kapitala u „Kristal“ i „Banjalučkoj banci“ izrazila je sumnju da privatizacija nije provedena u skladu sa zakonom, odnosno da je izvršena na štetu javnog interesa.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
