Euro je za posljednja tri mjeseca oslabio prema dolaru oko 12,5 odsto i trenutno na indikativnoj deviznoj berzi u Londonu vrijedi približno 1,2650 "amerikanaca".
Istorijski maksimum prema američkom takmacu euro je imao u aprilu, kada je na londonskoj berzi vrijedio nešto više od 1,61 dolar, ali je ljetos naglo počeo da slabi, nakon što se finansijska kriza iz SAD "prelila" u zapadnu Evropu.
Zanimljivo je da valutna analitičarka hongkonške filijale banke "BNP Paribas" Šarada Selvanthan predviđa da bi dolar, zbog slabosti američkog finansijskog sistema i realne ekonomije, mogao da oscilira do kraja ove godine, u rasponu od 1,25 do 1,31 za euro i da istovremeno opadne na svega 91 jen.
Juče je dolar na berzi u Tokiju vrijedio oko 93 jena, a od proljetos je oslabio prema japanskom takmacu više od deset procenata.
Većina tržišnih eksperata smatra da je jačanje jenskih pozicija uslijedilo uglavnom zbog akcija spekulanata i da nije odraz realnih kretanja na globalnim deviznim berzama.
ECB bi, kako prognoziraju ekonomisti koje je anketirao Blumberg, trebalo sutra da smanji osnovnu - referentnu kamatnu stopu za 50 procentnih poena, na 2,75 odsto.
Eksperti "Sitigrupe" predviđaju, međutim, da će se ECB možda opredijeliti za još veće smanjenje bazne kamate, od 0,75 procenata, jer su, kako navode, u uvjetima pada poslovnog povjerenja, rasta nezaposlenosti i smanjenja inflacije u zoni eura, neophodne "odlučnije mere ".
Emisiona banka 15 članica Evropske unije koje su se odrekle vlastitih valuta za račun zajedničkog eura je tokom novembra i oktobra već snizila cijenu zaduživanja za ukupno jedan odsto. Direktor valutne trgovine u tokijskom predstavništvu kompanije "Barkliz kapital ink."
Motonari Ogava također smatra da ECB mora ići na obimnije smanjenje bazne kamate, možda i iznad jedan odsto, jer na to upućuje sve lošija ekonomska situacija u regionu zone eura. Ogava naglašava da je baš loša situacija u privredi zone eura glavni razlog pada zajedničke valute "eurolenda", a također i funte sterlinga, čije tržišne pozicije su sve lošije, zbog recesije koja oštro potresa ostrvsku privredu.
