biznis
0

Sedmica nesigurnosti na svjetskim berzama

FENA
Foto: AFP/File
Foto: AFP/File
Na svjetskim berzama je prošle sedmice vladala nesigurnost jer ulagači nisu sigurni je li snažan rast cijena dionica u protekla dva mjeseca opravdan, a uznemirila ih je i mogućnost smanjenja kreditnog rejtinga Britaniji.

Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones indeks porastao 0,1 posto, na 8.277 bodova, dok je S&P 500 indeks ojačao 0,5 posto, na 887 bodova. Nasdaq indeks osvojio je, pak, 0,7 posto, dosegnuvši 1.692 boda.

Ulagači na svjetskim burzama ostali su zatečeni kada je u četvrtak agencija Standard & Poor's upozorila da je moguće smanjenje najvišeg AAA kreditnog rejtinga Britanije jer se, objasnila je, tamošnji državni dug primiče razini od 100 posto bruto domaćeg proizvoda.

Kako i mnoge druge države izdvajaju golema proračunska sredstva u borbi protiv recesije, na Wall Streetu je zavladao strah da bi i SAD-u mogao biti smanjen rejting, a to znači da bi porasli troškovi finansiranja kako države, tako i kompanija te građana.

Zbog toga je prošle sedmice na američkim tržištima došlo do neuobičajene situacije. Kada padaju cijene dionica, ulagači obično usmjeravaju svoj kapital u američke obveznice i valutu. No, prošle sedmice su, uz dionice, pale i cijene obveznica, i tečaj američkog dolara.

"Kriza finansiranja proračunskog deficita i potrošnje ugrozila bi cijeli hranidbeni lanac, pa je jasno zašto se ulagači pitaju kako bi se gospodarstvo nosilo s višim kamatnim stopama, a slabim dolarom", objašnjava John Brady, potpredsjednik tvrtke MF Global.

Međutim, neki sektori, kao što su rudarski, i multinacionalne kompanije mogli bi imati koristi od slabljenja dolara, pa su cijene dionica tih kompanija prošle sedmice snažno porasle. "Kina popunjava svoje zalihe sirovina, pa kupuje sve što može. Mislim da se sada mora igrati na slabiji dolar, a više cijene sirovina. Multinacionalne kompanije i sve one koje bilo što rade u inozemstvu privući će pažnju", kaže Alan Lancz, predsjednik tvrtke Alan B. Lancz & Co.

Ipak, na tržištu već danima vlada neodlučnost jer ulagači nisu sigurni da je snažan, 30-postotni rast cijena dionica u posljednja dva mjeseca opravdan, s obzirom da makroekonomski podaci ne potvrđuju sasvim teze o poboljšanju situacije u gospodarstvu.

Prema najnovijim procjenama, Fed u ovoj godini očekuje pad američkog gospodarstva između 1,3 i 2 posto, dok je još nedavno očekivao pad od 0,5 do 1,3 posto. Pritom procjenjuje da će stopa nezaposlenosti dosegnuti između 9,2 i 9,6 posto, dok je prije očekivao najviše 8,8 posto.

Nakon ovih procjena splasnula je nada ulagača u brz oporavak gospodarstva, a splasnuo je i optimizam na berzama.

"Kao što tržište ponekad može kratkoročno pasti preduboko, tako može i previsoko porasti. Mislim da će tržište imati poteškoća da se održi na ovim razinama", kaže Carl Beck, partner u tvrtki Harris Financial Group.

Pod pritiskom se prošle sedmice našao i finansijski sektor, nakon što je američki Senat prihvatio prijedlog zakona koji bi trebao zaštititi potrošače od proizvoljnog povećanja kamatnih stopa i skrivenih provizija na kreditne kartice.

"S koje god strane gledate, to je nepovoljno za banke, ograničit će mogućnosti povećanja kamatnih stopa i tako izazvati pad dobiti banaka", kaže Stephen Massocca, direktor u Wedbush Morganu.

Na eeropskim su berzama cijene dionica prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,39 posto, na 4.365 bodova. DAX indeks Frankfurtske burze skočio je, pak, 3,82 posto, na 4.918 bodova, dok je pariški CAC indeks porastao 1,83 posto, na 3.227 bodova.

Na Tokijskoj je berzi prošle sedmice Nikkei indeks pao 0,4 posto, na 9.225 bodova, prenio je Business.hr.