Sarajevo Business Forum kao prilika za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini i Evropi

U sklopu ovogodišnjeg, 14. izdanja Sarajevo Business Foruma, poseban fokus bit će na izazovima i prilikama u sektoru turizma, s naglaskom na održivost i inovacije koje oblikuju budućnost ove industrije. Jedan od ključnih govornika ovog prestižnog događaja je Cordula Wohlmuther, regionalna direktorica odjela za Europu pri UN Turizmu. Kao priznata stručnjakinja za turističke politike i trendove, Cordula Wohlmuther pružit će jedinstven uvid u aktuelna pitanja evropskog turizma, kao i u perspektive razvoja turističke industrije u Bosni i Hercegovini.

Koji su trenutni trendovi u evropskom turizmu i koje promjene najviše oblikuju ovu industriju danas?

Širom Evrope, turizam nastavlja pokazivati izuzetnu otpornost i prilagodljivost. Čak i usred stalnih ekoloških izazova, geopolitičkih napetosti i sukoba, pa čak i većine ekonomskih pritisaka, turizam u regiji ne samo da se oporavlja, već se zapravo dodatno razvija. Jedna od najizraženijih promjena je porast putovanja vođenih vrijednostima. Turisti sve više traže destinacije koje nude značajna iskustva, a istovremeno su vrlo svjesni vlastitih troškova. To je upravo dovelo do porasta putovanja izvan sezone, kraćih boravaka i sve veće sklonosti destinacijama koje su idealan balans između dopadljivosti i pristupačnosti, poput Crne Gore, Albanije, Srbije i naravno, Bosne i Hercegovine. Ove zemlje se često umjesto ustaljenih turističkih destinacija, pojavljuju kao pobjednici. Još jedan značajan trend je rastuća snaga putovanja u predsezoni i zimskoj sezoni. Napori za produženje turističkih sezona, posebno u mediteranskim zemljama, donose rezultate, pomažući ravnomjernijoj raspodjeli turističkih tokova.

Transatlantska putovanja iz Sjedinjenih Država ostaju temelj oporavka Evrope. Međutim, dugolinijska putovanja iz Azije, posebno Kine, ostaju ispod razine prije pandemije, otežana ograničenjima zračnog prostora, ograničenim kapacitetom letova i stalnim geopolitičkim osjetljivostima. Održivost više nije opcija, ona postaje temeljni stub donošenja odluka o putovanjima.

Evropski turisti, naročito mlađe demografske skupine, sve se više vode vrijednostima ekološke odgovornosti i utjecaja na zajednicu. Ukratko, trendovi u evropskom turizmu danas odražavaju sektor u tranziciji: sektor koji je više usmjeren na vrijednost, sezonsku raznoliku ponudu, usmjerenu na održivost i otpornost.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u turizmu Bosne i Hercegovine? Koje pozitivne aspekte biste istakli, a koji izazovi i dalje ostaju?

Bosna i Hercegovina je jedan od najpodcijenjenijih dragulja Evrope, a njen turizam je na obećavajućoj uzlaznoj putanji. Očekuje se porast broja turista na 2,3 miliona do 2028. godine, što predstavlja godišnju stopu rasta od 5,5%.

Najveći adut je raznolikost turističke ponude – od osmanskog šarma Sarajeva i srednjovjekovne ljepote Mostara do prirodnih krajolika Nacionalnih parkova Sutjeska i Una. Osim toga, BiH je vrlo konkurentna na evropskom tržištu zbog pristupačnog smještaja, hrane i aktivnosti. Posebno je atraktivan rast ruralnog i avanturističkog turizma, što dodatno privlači ljubitelje prirode i autentičnih iskustava.

Ipak, izazovi ostaju u pogledu infrastrukture, pristupa zračnom prometu i digitalne povezanosti. . Uprkos svom potencijalu, turizam u Bosni i Hercegovini dobiva ograničenu prioritizaciju i promociju na nazionalnoj razini. Zato mi je posebno drago što će ovogodišnji Sarajevo Business Forum uključiti sesiju posvećenu investicijskim prilikama u turizmu. Na kraju, svjesni smo problema kratkoročnog najma, posebno u kontekstu sigurnosti i sive ekonomije. Građani Bosne i Hercegovine ukazali su nam na ovaj izazov, i s Ministarstvom aktivno radimo na projektu koji će ponuditi preporuke i najbolje prakse, ne samo za BiH, već i za sve zemlje jugoistočne Evrope koje su kandidati za ulazak u Evropsku uniju i koje će morati uskladiti svoje zakonodavstvo s EU.

Pojedini gradovi u Bosni i Hercegovini mogli bi postati mjesta masovnog turizma, što bi moglo imati negativne posljedice. Kako se nositi s masovnim turizmom?

Kada govorimo o masovnom turizmu, važno je prepoznati da, iako je snažan ekonomski pokretač, može također predstavljati ozbiljne rizike za održivost destinacija. Za mnoge zemlje, veliki priliv posjetitelja donosi prijeko potrebne prihode, zapošljavanje i investicije. Međutim, kada se ne upravlja, može staviti preveliki pritisak na infrastrukturu, naštetiti prirodnom okolišu i značajno poremetiti svakodnevni život lokalnih zajednica. Tradicionalno, uspjeh u turizmu mjerio se brojem dolazaka. U današnjem kontekstu, međutim, destinacije trebaju ići dalje od ovog modela i fokusirati se na stvaranje dodatne vrijednosti. To znači poticanje posjetitelja koji troše više, ali imaju manji ekološki i društveni utjecaj. Također uključuje promociju dužih boravaka, značajnih kulturnih iskustava i putovanja izvan tradicionalne turističke sezone. Ove strategije donose jače ekonomske povrate dok pomažu smanjiti pritisak tokom zauzetih razdoblja. Razgovor o masovnom turizmu više nije teoretski. Širom Evrope raste javna zabrinutost, pa čak i protesti u gradovima koji se bore s velikim brojem turista. Stoga je bitno da odgovorno upravljamo turizmom, a u tom pogledu možemo izvući korisne lekcije iz susjednih zemalja.

Masovni turizam je trenutno svuda po Europi. S proaktivnim planiranjem, jasnim smjernicama politike i lokalnim angažmanom, Bosna i Hercegovina može osigurati da turizam nastavi donositi koristi bez kompromitiranja onoga što naše destinacije čini posebnima. Mudro upravljan, turizam može ostati izvor ponosa, prosperiteta i dugoročne održivosti za naše zajednice.

To omogućuje donositeljima politika donošenje informiranih odluka i bolju pripremu za izazove. Iako masovni turizam nije nužno negativan, važno je pažljivo upravljati njegovim razvojem. Proaktivno planiranje, jasne politike i lokalni angažman mogu osigurati da turizam u BiH donosi koristi bez ugrožavanja jedinstvenosti destinacija, ostajući izvor ponosa i održivog prosperiteta.

U kojoj mjeri kulturna i prirodna baština mogu postati žrtve komercijalizacije u turizmu? Kako pronaći ravnotežu između promocije i očuvanja autentičnosti?

Turizam se često naziva "industrijom mira", mostom između kultura i snažnim alatom za ekonomski razvoj. Ali kao i svaka sila, mora se pažljivo koristiti, posebno kada dodiruje naš kulturni identitet i prirodnu baštinu, koji nisu samo proizvodi za konzumaciju, već naslijeđa koja treba poštovati i očuvati. Granice komercijalizacije u turizmu dosežu se u trenutku kada ekonomska dobit počinje potkopavati integritet, značenje ili održivost onoga što destinaciju čini jedinstvenom. To vidimo kada se kulturna baština svodi na performans. Kada se tradicije preoblikuju isključivo kako bi ugodile turistima, lišene svog konteksta ili odvojene od zajednica koje su ih stvorile, riskiraju postati prazni spektakli. Kada zajednice više ne prepoznaju ili kontrolišu vlastite kulturne izraze, komercijalizacija je otišla predaleko.

Prirodna mjesta se sve više promovišu kao "Instagram-vrijedne" destinacije. Iako veća vidljivost može donijeti prilike, prekomjerna promocija bez promišljene regulacije vodi do degradacije. Krhki ekosustavi, poput rijeka, planina, šuma i UNESCO-om zaštićenih krajolika, zahtijevaju pažljivo upravljanje posjetiteljima, ograničenja broja i reinvestiranje u zaštitu. Priroda se ne može tretirati kao pozadina za turistički marketing. U trenutku kada postane roba, a ne zajednička odgovornost, prešli smo granicu.

Komercijalni uspjeh nikada ne smije doći na račun kulturne erozije ili gubitka okoliša. Moramo stalno pitati: ko ima koristi, šta je rizik i kako možemo osigurati da ljudi i mjesta u srcu turizma budu zaštićeni, i najvažnije, ne samo za današnje posjetitelje, već i za generacije koje dolaze?

Održivost je ključna tema u turizmu. Koje su najvažnije strategije koje turističke destinacije mogu implementirati kako bi turizam bio održiv na duge staze?

Održivi turizam je više od trenda ili politike, to je opredjeljenje za osiguranje da turizam doprinosi napretku bez ugrožavanja budućnosti. On znači zadovoljavanje potreba današnjih posjetitelja i zajednica bez oštećenja kulturnih, okolišnih i ekonomskih temelja na kojima će se oslanjati buduće generacije. Radi se o stvaranju turističkog modela koji štiti ono što destinacije čini posebnima, uključujući očuvanje prirodnih ekosistema, kulturne baštine, osiguranje pravednih ekonomskih koristi i očuvanje autentičnosti lokalnih zajednica.

Da bi turizam bio zaista održiv, prvi korak je integrisanje lokalnih zajednica kao ključnih sudionika, a ne samo pružatelja usluga. One moraju imati glas u razvoju turizma i pravedno dijeliti njegove koristi. Kada turizam jača društvenu strukturu i stvara značajna sredstva za život, postaje alat za dugoročnu prosperitet. Ovo nije teoretska ideja. Već se provodi kroz Međunarodnu mrežu promatrača održivog turizma (INSTO), inicijativu UN-ovog turizma. INSTO podržava destinacije širom svijeta u razvoju lokalnih promatračnica koje prikupljaju i analiziraju podatke u stvarnom vremenu o okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima turizma. Ovi podaci postaju temelj za donošenje odluka temeljenih na dokazima, osiguravajući da rast turizma bude uravnotežen, informiran i usklađen s ciljevima održivosti. INSTO pristup naglašava da ono što se ne mjeri, ne može se upravljati. Praćenjem pokazatelja kao što su korištenje resursa, sezonalnost, zapošljavanje i lokalno zadovoljstvo, destinacije dobivaju jasan uvid u to kako turizam utječe na njihove ekosustave i zajednice. Ova transparentnost im omogućuje pravovremeno djelovanje, bilo da se radi o ograničavanju broja posjetitelja u osjetljivim područjima, prilagođavanju sezonskih strategija ili ulaganju u lokalnu obuku i obrazovanje.

Pametne politike moraju voditi gdje, kada i kako se turizam događa. To uključuje postavljanje kapaciteta za prirodna mjesta, promicanje putovanja izvan sezona i ulaganje u infrastrukturu koja služi i stanovnicima i turistima. Održivi turizam nije ograničavanje rasta, već mudro upravljanje njime, tako da rast bude uključiv i odgovoran.

Generacija Z ima drugačiji pristup putovanjima od prethodnih generacija. Kako se ovi mladi turisti razlikuju u svojim očekivanjima i navikama u odnosu na tradicionalne turiste?

Oh, u potpunosti. I vidimo nevjerojatne stvari koje se događaju. Za Generaciju Z, društvene mediji i influenceri su sve. Travel influenceri, posebno na platformama poput YouTube-a, Instagrama i TikToka, oblikuju kako generacija Z bira naredno putovanje. Za razliku od starijih generacija koje se oslanjaju na turističke brošure ili preporuke porodice i prijatelja, generacija Z obično slijedi preporuke od kreatora sadržaja kojima vjeruju. Gaming je također nešto što se sada integriralo s turizmom.

Roblox, koji nije samo igra već platforma za stvaranje i društvenu interakciju, omogućuje generaciji Z da doživi svijet na načine koje starije generacije nisu imale. Oni mogu istraživati digitalne prikaze stvarnih destinacija, komunicirati s drugima u tim prostorima, pa čak i učestvovati u zadacima ili izazovima vezanim za ta mjesta. Moja omiljena stvar kod generacije Z je fokus na održivosti. Generacija Z je sklonija davati prednost održivim opcijama putovanja, a mnogi su sve više zabrinuti za okolišni uticaj turizma.

Većinom preferiraju ekološki prihvatljiv smještaj, avio-kompanije s neutralnim ugljičnim otiskom i destinacije koje promovišu održivost. Dakle, na kraju, generacija Z ne samo da putuje drugačije, već redefiniše značenja biti turista. Vođeni digitalnim uticajem, uz primjenu tehnologije i ekološkom sviješću, njihov pristup oblikuje povezaniju, kreativniju i savjesnu budućnost za globalna putovanja. A mi u UN Turizmu smo mudri da ih pratimo!