"Koliko bi to povećanje iznosilo teško je reći, ali ako raste cijena pšenice savim je logično da raste i cijena brašna. Jedina prava mjera koja bi to mogla spriječiti je to da država putem direkcija robnih rezervi intervenira sa značajnijim količinama pšenice", kazao je Šabanović Feni.
On je podsjetio da je prošle godine, u svjetskim razmjerima, požnjeveno manje pšenice negdje za oko 32 miliona tona, a da je rod posebno podbacio u Rusiji, Kazahstanu, Turskoj i Argentini.
Rod pšenice i kukuruza, kako je rekao, podbacio je i u SAD-u i tamo je, prema podacima od prije dva mjeseca, u 27 država koje proizvode skoro 50 posto ukupnih količin pšenice proglašena elementarna nepogoda.
"Pošto je podbacio rod kukuruza, proizvođači automatski ne prodaju pšenicu jer je ona približne cijene kao i kukuruz i to je dovelo do bitnog narušavanja balansa ponude i potražnje na tržištu pšenicom u svijetu. U Srbiji se spominju, odnosno postoje zahtjevi udruženja proizvođača stočne hrane i stočara da se zabrani izvoz kukuruza, a u Hrvatskoj se spominje mogućnost da se uvedu zaštitne mjere ili određeni porezi na izvoz kukuruza, što bi dodatno negativno utjecalo na ponudu i potražnju žitarica i na tržištu BiH", naglasio je Šabanović.
Direktor Žitozajednice BiH je u razgovoru za Fenu rekao da smatra da sadašnja situacija na tržištu žitarica još uvijek ne predstavlja vrhunac krize.
"U 2011. pšenica je bila oko 580 KM po toni, a sad se tona plaća oko 500 KM, a negdje i više, zavisno od tržišta. U SAD-u je ta cijena za 38 posto veća nego što je bila 2011. i košta 266 eura po toni", rekao je Šabanović.
Posebno je naglasio da mlinovi u BiH nemaju dovoljno obrtnih sredstava da se snabdiju u vrijeme žetve kada je cijena pšenice najpovoljnija, tako da ne raspolažu odgovarajućim zalihama žitarica koje bi moglo dugoročno značiti stabilno snabdijevanje po stabilnim cijenama.
Šabanović je istaknuo da su mlinovi u BiH, također, u nepovoljnijem položaju od mlinova u okruženju pošto moraju kupovati pšenicu od trgovaca, a ne od proizvođača, što dovodi do daljeg narušavanja njihove ekonomske pozicije.
Prema njegovim riječima "veliki" pekari dolaze u sve težu poziciju a, po podacima Žitozajednice, i dalje se povećava procent sivog tržišta hljeba i on dostiže oko 57 procenata.
On je dodao da sada profitiraju "mali" pekari koji ne plaćaju PDV i ostale poreze i doprinose, to jeste male pekare koje posluju van sistema PDV-a.
"Njih je u Federaciji BiH tokom prošle godine otvoreno više od 300, dok je u RS-u situacija bolja i svega je u prošloj godini otvoreno oko deset takvih malih pekara", kazao je Šabanović.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
