'Recesija neće mimoići Bosnu i Hercegovinu'

Svi poremećaji na tržištima ovih zemalja imaće neposredan uticaj na BiH, a budući da su sve ove zemlje zvanično u recesiji nije realno očekivati da globalna kriza može mimoći Bosnu i Hercegovinu, upozorava ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Fikret Čaušević.

„Vijeće ministara BiH nema strategiju niti politiku za ublažavanje efekata globalne finansijske i ekonomske krize. Ipak, od mjera ekonomske politike koje stoje na raspolaganju vladama razvijenih zemalja i brzorastućih zemalja u razvoju, pa čak i susjednim zemljama, Vijeće ministara BiH može jedino da utiče na indirektne poreze, a preko njih na kupovnu moć stanovništva. Promjene indirektnih poreza u smislu njihovog smanjenja (poreza na dodanu vrijednost) bi bile veoma poželjne – barem kao mjera privremenog karaktera, recimo za sljedeće dvije godine“, istakao je za Sarajevo-x.com profesor Čaušević.

S druge strane, entitetske vlade u BiH objektivno imaju veću operativnu moć i instrumente za održavanje postojeće zaposlenosti ili smanjivanje štetnih uticaja vanjskih šokova.

„To se prije svega odnosi na prioritet da entitetske vlade u 2009-2010. znatno veću pažnju posvete ulaganju u kapitalne projekte koji imaju mnogo veći značaj na kreiranje radnih mjesta ili podržavanje postojećih radnih mjesta u privatnom sektoru nego politika neracionalnih javnih transfera za socijalnu zaštitu“, navodi Čaušević

Transferi za socijalnu zaštitu iz entitetskih budžeta bi, prema njegovim riječima, morali biti mnogo specificiraniji i usmjereniji na osobe kojima je ta pomoć najpotrebnija, te na osobe koje bi mogle ostati bez zaposlenja tokom ove godine.

„U kontekstu strukture budžeta entitetskih vlada i najavljenih mjera ekonomske politike za 2009. godinu Vlada RS je bila određenija od Vlade FBiH, barem u smislu napisanog dokumenta. U FBiH uvođenje poreza na dohodak sa stopom 10% početkom ove godine dolazi u vrlo nezahvalno vrijeme i bilo bi veoma korisno da vlade oba entieta razmisle i predlože zakonodavnoj vlasti snižavanje stope poreza na dohodak, kako bi fiskalni teret poslovnom sektoru vezan za troškove rada bio niži“, naglasio je on.