Manjak je ravan godišnjem rodu kukuruza u Meksiku i godišnjem rodu pšenice u Francuskoj, najvećem proizvođaču hljebnog žita u Evropskoj uniji (EU), prenijela je francuska novinska agencija AFP.
Jedna od zemalja u kojima su klimatske promjene najnegativnije utjecale na prinose je Rusija, u kojoj je rod pšenice u tom periodu smanjen za 15 posto. Klimatske promene znatnije su ugrozile rod pšenice i u Meksiku i u Turskoj.
Američki tim procjenjuje da je nepovoljno djelovanje klime na agrar imalo udio od šest posto u povećanju cijena hrane na svjetskom tržištu od 1980., što iznosi 60 milijardi dolara godišnje. Utjecaj klimatskih promjena na prinose riže i soje se s globalnog stanovišta pokazao beznačajnim - rast prinosa ta dva usjeva u jednim zemljama je neutralizirao opadanje u drugim.
Iznenađujući izuzetak od pravila predstavlja činjenica da Sjedinjene Američke Države ne postaju vrelije, već su se čak malo rashladile u posljednje tri decenije, pa tamošnji prinosi kukuruza i pšenice nisu manji nego što bi bili bez klimatskih promjena.
Vođa istraživanja David Lobel i njegov tim su studiju obavili poređenjem dvaju matematričkih modela - jednog koji prati povećanja temperature i drugog koji projektuje temperaturne vrijednosti iz 1980. na naredne tri decenije.
Vučić objašnjenje Marte Kos za nedolazak u Srbiju nazvao glupim: "Neće ona držati pridike ko su zločinci, a ko ne"
