biznis
0

Proizvodnja hrane u BiH najviše može doprinijeti zapošljavanju

FENA
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
U sklopu projekta „Benchmarking sistem za mala i srednja preduzeća u BiH“ Udruženje poslovnih savjetnika u BiH - LESPnet realizirao je projekt istraživanja međunarodne konkurentnosti bosanskohercegovačkih malih i srednjih preduzeća (MSP) upoređujući ih sa sličnim poslovnim kompanijama iz Njemačke i Češke.

Tim povodom danas su u Sarajevu predstavnici Udruženja putem prezentacije “Međunarodna konkurentnost MSP-a u BiH - Usporedba uspješnosti bh. industrijskih sektora s odgovarajućim u Njemačkoj i Češkoj “ predstavili rezultate istraživanja.

„Ovaj izvještaj je prvi ovakve vrste u BiH, predstavljajući veoma važan polazni dokument u procesu kreiranja i monitoringa efekata ekonomskih politika usmjerenih na unapređenje konkurentnosti domaćih MSP te će kao takav biti ponuđen svim nivoima vlasti u BiH. Prije 12 mjeseci pokrenuli smo Benchmarking sistem za MSP u BiH koji je danas omogućio kreiranje Nacionalnog benchmarking izvještaja o konkurentnosti bh. malih i srednjih preduzeća“, kazao je član Upravnog odbora Udruženja prof.dr. Fikret Hadžić.

Želeći se porediti s najboljima, odlučeno je da se istraživanje vrši na poređenju BiH s Njemačkom i Češkom.

„Prvenstveno što su naša mala i srednja preduzeća tradicionalno orijentirana na njemačko tržište, a sa Češkom smo se poredili jer se na inostranom tržištu MSP susreću s konkurencijom kompanija iz Češke. Također, fokusirali smo se na određene sektore, te smo odabrali sektor prozvodnje hrane i pića, metalski i drvni sektor“, kaže Hadžić.

U uzorku je korišteno 1.200 kompanija iz BiH, oko 300 iz Njemačke i oko 400 iz Češke.

Predsjednik Udruženja Fuad Strik istakao je prvi veliki zaključak ovog istraživanja a to je da smo po učešću troškova radne snage s ukupnim prihodom gotovo na istom nivou kao u Njemačkoj i Češkoj, što govori da su naši radnici neproduktivni ili su opterećenja privrede veća.

Istraživanje je pokazalo da je ekonomska kriza od 2008. godine značajno pogodila metalski sektor, odnosno proizvodnju autodijelova u sve tri zemlje, s tim da je taj sektor u BiH vraćen pet godina unazad.

Zatim je prepoznato da je u periodu krize izvoz prehrambenog sektora rastao, dok je broj zaposlenih opadao. Sektor proizvodnje hrane najviše može doprinijeti, ističe Hodžić, većoj zaposlenosti u BiH, jer su tu najniža ulaganja a najviši potencijali.

Slično se desilo i s drvnim sektorom koji je unatoč krizi napravio značajan iskorak s izvozom.

„Interesantno je da je proizvodnja stolica u BiH na gotovo istom nivou kao u Njemačkoj i Češkoj, dok je proizvodnja ploča daleko na nižem nivou, jer više uvozimo ploča nego što proizvodimo. Dakle, drvni sektor ima potencijal, ali niko sistemski ne radi“, rekao je Strik.

Član Upravnog odbora Udruženja Armin Avdić osvrnuo se na zaduženost bh. firmi u odnosu na Njemačku i Češku.

„Značajna je dvostruko veća zaduženost firmi u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH u odnosu na kapital. To je pokazatelj da je stanje u sektorima loše i da se hitno mora nešto poduzeti da bi firme izmirile tekuće obaveze“, rekao je Avdić.

Ovaj izvještaj usmjeren je prema onima koji donose strateške odluke, među kojima su državni organi i firme.

„Izvještaj je značajan s aspekta razvojnih politika koje se definišu i trebaju biti definirane kako na entitetskom tako i na državnom nivou“, zaključio je Hodžić.