Znate li šta je kreativna industrija i kako može postati jedan od pokretača razvoja države

Od pećinskih gravura i crteža, preko slikarstva na dvorovima do dekoracije značajnih objekata, umjetnost je uvijek tu da bude faktor koji daje dodatnu vrijednost i slavi život.

Za arhitekturu se navodi da najbolje ilustruje stepen evolucije razvoja jednog društva, kao i političkog perioda i njegove efikasnosti ili rigidnosti. Danas u svijetu sa preko 13 glavnih kategorija kreativne industrije gdje nove kategorije nastaju rapidno, naš potencijal je dosegao nivo gdje individualni profesionalci, startupi i obrti, te brandovi u razvoju djeluju u svim kategorijama i postižu uspjehe.

Bez strategija i kolektivnih inicijativa su dosegli nivo na kojem mogu raditi za svjetske brandove, ali ne mogu se i potpisati i rasti kao zajednica što onemogućava razvoj globalnog identiteta relevantnosti za aktuelne industrije kao i konkurentnost u proboju na druga tržišta sa preuzimanjem aktivne uloge.

U pametno optimiziranim zemljama izvoz kreativne industrije čini od 3-5% GDP-a. Potencijal naše kreativnosti je nemjerljiv, kada je u pitanju naš genetski kod, sposobnost improvizacije i uzevši u obzir da smo okruženi nepresušnim inspiracijama i nasljedstvom.

Sve to čini jedan paket vrijednosti koji je spreman da se šalje u svijet. Strateškim pristupom mapiranju potencijala i pronalaženjem sinergijskih tačaka ova inicijativa može proizvesti željeni utjecaj na kolektivni razvoj formiranja jedinstva unutar industrija i ekosistema, kao i kreiranja izvozne strategije i internacionalnih nastupa.

Izvoz kreativne industrije ključan je za ekonomski rast i diverzifikaciju, posebno za zemlje u razvoju. Podstiče stvaranje radnih mjesta, generira prihode i poboljšava globalni imidž i kulturni utjecaj nacije.

Izvozom kreativne robe i usluga, zemlje mogu pristupiti novim tržištima, smanjiti ovisnost o tradicionalnim industrijama i promovirati inovacije i poduzetništvo. Izvještaj o kreativnoj ekonomiji za 2024. godinu naglašava ključnu ulogu kreativne industrije u trgovini i ekonomskom rastu. Globalno istraživanje UNCTAD-a otkriva različite ekonomske doprinose kreativne ekonomije u različitim zemljama, u rasponu od 0,5% do 7,3% BDP-a i zapošljavajući između 0,5% i 12,5% radne snage.

Strategije kreativnih industrija se sve više smatraju bitnim dokumentima planiranja od strane vlada i organizacija širom svijeta. Takve strategije se razvijaju i provode kako bi ojačale kreativne industrije na određenom mjestu. Strategija može potaknuti ulaganja u obrazovanje i obuku kreativnih profesionalaca, poboljšavajući njihove vještine i povećavajući ukupni broj talenata.

Kako to rade druge zemlje - od Južne Koreje, Kolumbije do Španije

Sveukupno, dobro planirana i provedena strategija kreativnih industrija može donijeti brojne koristi, kako ekonomske tako i kulturne, te doprinijeti ukupnom rastu i razvoju regije ili zemlje. Nekoliko zemalja već dugi niz godina primjenjuje strategiju kreativnih industrija i poznate su po svom kulturnom stvaralaštvu. Južnokorejska industrija zabave, uključujući K-pop muziku, korejske drame (K-drame) i korejske filmove, stekla je ogromnu popularnost širom svijeta zahvaljujući fokusu zemlje na kulturni razvoj i izvoz od 1990-ih. 3,4% BDP-a Kolumbije pokreće kreativna ekonomija (koja se tamo naziva "narandžasta ekonomija").

Posljednjih godina doneseno je nekoliko zakona s ciljem jačanja ovog dijela ekonomije; među njima je i Narandžasti zakon, osmišljen za jačanje digitalnih sektora Kolumbije. Postoje primjeri gradova koji su koristili strategiju kreativnih industrija za podršku i promociju lokalne umjetnosti i kulture.

Montreal u Kanadi poznat je po svojoj muzičkoj sceni i zabavnom okrugu. Valencia u Španiji privukla je posjetioce kroz inventivni urbani dizajn i arhitekturu i domaćin je raznih kulturnih događaja tokom cijele godine.

Manchester, grad na sjeveru Engleske, jedna je od najistaknutijih lokacija u zemlji kada je u pitanju promocija kulturnih industrija i davanje sebi prepoznatljivog karaktera kada je u pitanju njena kreativna ekonomija.

Ove zemlje i gradovi pokazuju kako implementacija strategija za podršku i promociju njihovih kreativnih industrija dovodi do ekonomskih koristi, kulturnog utjecaja i globalnog priznanja. Ubrzavanje ulaganja u kreativne industrije pomoći će im da se pretvore u jedan od najutjecajnijih ekonomskih sektora za zemlje kojima je hitno potrebno stvaranje radnih mjesta. Zemlje u razvoju imaju dvije različite karakteristike: dom su najmlađeg stanovništva na svijetu, a njihove ekonomije ostaju djelimično neformalne.

Želja za univerzalnim pričama ispričanim u lokalnim kontekstima otvorila je vrata porastu influencera na društvenim mrežama i katapultirala neke kreativne proizvode do globalnog uspjeha. Ova promjena je također omogućena korištenjem disruptivnih platformi i tehnologije – često predvođenih mladim ljudima. Kreativnim industrijama nije potreban visokobudžetni razvoj infrastrukture, skupa kapitalna ulaganja ili iskorištavanje rijetkih prirodnih resursa da bi rasle.

S obzirom na izazove s kojima se zemlje u razvoju suočavaju kako bi postigle održivi rast, kreativne industrije bi mogle biti najodrživija opcija za diverzifikaciju i stabilizaciju ekonomske aktivnosti s optimalnim resursima. Kreativne industrije mogu generirati prihod, radna mjesta i izvoz brže od mnogih drugih sektora.

Zahvaljujući tehnološkim prodorima u posljednje dvije decenije, potrebne su sekunde da proizvodi i usluge kreativne industrije mogu putovati svijetom i dosegnuti globalna tržišta i publiku.

Konačno, kreativne industrije mogu igrati ključnu ulogu u izgradnji prijeko potrebne društvene kohezije i kulturne inkluzije u mnogim zemljama u razvoju, pružajući povoljno tlo za ekonomski rast.

Svijet povezan kulturnim i kreativnim industrijama otvara obećavajuću pozornicu za zemlje u razvoju i pristup njihovih stvaralaca i proizvoda "globalnom" tržištu. "Medičijev efekat“ koji bi mogao izazvati interakciju između aktera, publike i potrošača kulturnog i kreativnog sektora razvijenih i zemalja u razvoju otvara novu, obogaćujuću eru za sve.

"Medičijev efekat" odnosi se na fenomen u kojem se značajne inovacije i proboji događaju na presjeku različitih oblasti, ideja i kultura. On sugerira da se okupljanjem pojedinaca i koncepata iz različitih disciplina mogu potaknuti kreativnost i inovacija, što dovodi do novih i neočekivanih rješenja. Termin potiče od porodice Medici iz Firence, koja je njegovala okruženje u kojem su umjetnici, naučnici i mislioci iz različitih sredina sarađivali, što je rezultiralo renesansom.

Mnoge zemlje uspjele su prodati svoju kulturu i dominirati svijetom kroz sektore kreativne ekonomije kao što su muzika, film i televizija, štampani mediji, a nedavno i društveni mediji, povećavajući pritom svoj BDP.

Zemlje u razvoju stoga mogu kreativno sinergizirati kreativnu industriju s drugim tradicionalnim industrijama poput turizma, poljoprivrede, rudarstva itd. kako bi ostvarile svoju vrijednost i razvile svoje ekonomije. Inovacija zahtijeva nove vizije, ne samo nove tehnologije.

Tehnologije stvaraju novi ekosistem i nove načine života, nisu ni dobre, ni loše, ni neutralne, ali, da bi zaštitile prava ljudi, zahtijevaju kompetencije, strogost, etiku, disciplinu, promjenu uloga, promjenu radnog okruženja, slušanje i njegovanje međusobnog povjerenja, “biti rani korisnik”. Tehnologije ne prilagođavaju tehnologije procesima već ljudi imaju obavezu redefinirati procese.