Tokom ljeta zemlje EU-a obvezale su se dobrovoljno smanjiti svoju upotrebu prirodnog plina za 15 posto između 1. augusta 2022. i 31. marta 2023. godine u pokušaju da popune skladišta plina prije zime i prebrode hladnu sezonu nakon što je Rusija zatvorila glavni plinovod za blok.

Cilj se temelji na najgorem scenariju koji je izračunala Evropska komisija prema kojem Rusija potpuno prekida opskrbu plinom uoči ili tokom neuobičajeno hladne zime.
Većina zemalja EU-a bila je uspješna, pokazuju podaci Eurostata objavljeni u utorak.
Osamnaest zemalja premašilo je cilj s padom potrošnje u Finskoj za 52,7 posto u razdoblju od augusta do novembra u poređenju s prosječnom potrošnjom plina za iste mjesece između 2017. i 2021. godine. Latvija i Litvanija također su zabilježile smanjenje od 40 posto.

Šest država članica EU-a, Portugal, Češka, Španija, Irska, Slovačka i Malta, nije uspjelo postići cilj s tim da su posljednje dvije zapravo povećale potrošnju plina za 2,6 posto odnosno 7,1 posto. Uštedama je bez sumnje pridonijela i blaga jesen.
Vlade su također postavile planove za smanjenje potrošnje energije, pozivajući ljude da drže grijanje na ili ispod 19 stepeni i klimatizaciju iznad srednjih 20 stepeni, plin je vodeći izvor za grijanje u EU-u, a također se koristi za proizvodnju električne energije.
Također su, gdje god je to bilo moguće, prešli na alternativna goriva i odgodili postupno gašenje nuklearne energije ili zatvaranje elektrana na ugljen.
Kako bi se uhvatio u koštac s vrtoglavim porastom računa za energiju, Unija je u međuvremenu odobrila nekoliko mjera uključujući platformu za zajedničku kupovinu kako bi povećala veličinu tržišta i u ponedjeljak dala zeleno svjetlo za ograničenje cijena plina.
Privremena gornja granica, koja će stupiti na snagu sredinom februara, vjerojatno neće ublažiti pritisak na građane i poduzeća EU-a ove zime, nego je umjesto toga usmjerena na to da blok može nabaviti potrebnu energiju po pristupačnim cijenama prije sljedeće zimske sezone, prenosi Euronews.