Zašto se mnogi Nijemci u korištenju interneta drže obične bakrene žice

DSL je oblik priključka za internet, koji za prijenos podataka koristi običnu bakrenu telefonsku žicu. Kablovska veza je još jedna vrsta priključka za internet, koja koristi koaksijalni televizijski kabl. Vlast u Njemačkoj želi promijeniti ovo.

Pa tako u Willichu, gradu u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, doslovno su molili stanovništvo da počne koristiti optičku mrežu. O ovome svjedoči i Peter Mackes koji je pokrenuo građansku inicijativu za prelazak na optičku mrežu jer mnogi stanovnici Willicha nisu znali da ona postoji. Prema njegovim riječima, išao je od vrata do vrata kako bi građane uvjerio da počnu koristiti optičku mrežu.

Njemački dnevnik tagesschau je objavio da su stanovnici ove države vrlo skloni tradicionalnoj internetskoj tehnologiji, uprkos što je optička mreža dostupna gotovo svakom domaćinstvu. Naime, prema industrijskom udruženju BREKO, više od polovine domaćinstava bi moglo biti povezano preko optičke mreže, ali samo 27 posto domaćinstava koristi tu mrežu.

Većina Nijemaca tvrdi da je zadovoljna svojom starom DSL ili kablovskom vezom ili se pribojava rasta troškova uvođenja optičke mreže ili malo zna o toj tehnologiji. Stručnjakinja za upravljanje inovacijama na privatnom Univerzitetu Provadis Sandra Thomas smatra da stanovnici imaju kratkovid pristup. Napomenula je da DSL i kablovska veza dosežu svoje fizičke granice. Više nije utemeljen argument da je optička mreža skuplja od DSL-a.

Jedan od razloga zašto su DSL i kablovska mreža još sveprisutne jesu neugodna iskustva pojedinih u prelasku na optičku mrežu. Takvo iskustvo je imao i obrtnik Alexander Weise iz Dortmunda. Za prelazak na optičku mrežu je platio desetine hiljada eura, ali je taj proces mjesecima kasnio. Weise je na kraju promijenio telekom operatora, tj. provajdera.

Za vlast je prelazak na optičku mrežu od javnog interesa. Nadležni namjeravaju ubrzati taj proces, ali isključuju mogućnost prisilnog isključivanja stare mreže.

Dnevnik tagesschau je objavio da Njemačka značajno zaostaje za ostalim evropskim državama u širenju optičke mreže. Primjera radi, Island, Švedska i Španija su značajno ispred Njemačke po ovom pitanju. Evropska unija je razmatrala mogućnost da do 2030. postepeno onemogući DSL mrežu, ali u Njemačkoj misle da to nije izvodivo.