Zašto Kina gradi toliko elektrana na ugalj uprkos bumu solarne i vjetroenergije

Više od 50 velikih blokova na ugalj, pojedinačnih sklopova kotla i turbine instalirane snage od 1 gigavata ili više, pušteno je u pogon 2025. godine, navodi se u istraživačkom izvještaju objavljenom u utorak.

To je oštar skok u odnosu na prethodnu deceniju, kada je godišnje u prosjeku puštano manje od 20 takvih jedinica. U zavisnosti od potrošnje energije, 1 gigavat može snabdijevati električnom energijom od nekoliko stotina hiljada do više od dva miliona domaćinstava.

Ukupno, Kina je prošle godine priključila 78 gigavata novih kapaciteta na ugalj, što je znatno više nego prethodnih godina, pokazuje zajednički izvještaj Centra za istraživanje energije i čistog zraka, koji se bavi zagađenjem zraka i njegovim posljedicama, i organizacije Global Energy Monitor, koja razvija baze podataka za praćenje energetskih trendova.

"Razmjeri tog proširenja su zapanjujući. Samo u 2025. godini Kina je pustila u rad više kapaciteta na ugalj nego što je Indija uradila tokom čitave prethodne decenije", rekla je koautorica izvještaja Christine Shearer iz Global Energy Monitora.

Istovremeno, još veći rast kapaciteta vjetroelektrana i solarnih elektrana blago je smanjio udio uglja u ukupnoj proizvodnji struje prošle godine. Proizvodnja električne energije iz uglja pala je za oko jedan posto, jer je rast iz čišćih izvora u potpunosti pokrio povećanje potražnje za strujom.

Kina je u 2025. godini dodala 315 gigavata solarnih kapaciteta i 119 gigavata vjetroenergije, prema podacima Nacionalne energetske administracije kineske vlade.

Ogromni rast vjetroelektrana i solarnih elektrana nameće pitanje: zašto Kina i dalje gradi termoelektrane na ugalj i, prema većini analiza, znatno više nego što joj je realno potrebno?

No, odgovor je složen.

Kina je u ranijoj fazi ekonomskog razvoja nego Sjedinjene Američke Države ili Evropa, pa joj je potrebno više energije kako bi nastavila rasti. Kako se sve više od 1,4 milijarde stanovnika penje ka srednjoj klasi, raste i broj onih koji mogu sebi priuštiti klima-uređaje, mašine za veš i druge energetski zahtjevne uređaje.

Električna energija potrebna je i da bi kineske fabrike nastavile s radom punim kapacitetom, ali i da bi se zadovoljile ogromne potrebe za strujom u sektoru umjetne inteligencije, koji je prioritet vlasti u Pekingu dok nastoje da zemlju pozicioniraju kao tehnološkog lidera.

Nestanci struje u pojedinim dijelovima Kine 2021. i 2022. godine dodatno su pojačali dugogodišnje bojazni u vezi s energetskom sigurnošću. Neke fabrike su privremeno obustavile proizvodnju, a jedan grad je uvodio rotacione restrikcije električne energije.

Odgovor vlasti bio je jasan signal da žele više elektrana na ugalj, što je pokrenulo nalet novih zahtjeva i dozvola za njihovu izgradnju.

Taj talas odobravanja u periodu 2022–2023. doveo je do snažnog skoka instaliranih kapaciteta prošle godine, nakon što su nove jedinice počele ulaziti u rad, kaže Qi Qin, analitičarka u Centru za istraživanje energije i čistog zraka i koautorica izvještaja.

"Kada se jednom izdaju dozvole, projekte je teško zaustaviti", rekla je.

Izgradnja novih kapaciteta na ugalj snage 83 gigavata počela je prošle godine, navodi se u izvještaju, što sugerira da bi se i ove godine u mrežu mogla priključiti velika količina dodatnih kapaciteta.

Službeni stav vlasti je da ugalj obezbjeđuje stabilnu rezervu za izvore poput vjetra i sunca, čiju proizvodnju diktiraju vremenske prilike i doba dana. Nestanci struje 2022. godine dijelom su bili posljedica suše koja je pogodila hidroelektrane, ključni izvor energije u zapadnoj Kini.

Ugalj bi, prema smjernicama koje je prošle godine objavila Nacionalna komisija za razvoj i reforme, vodeća ekonomska planska agencija, trebao "igrati važnu noseću i balansirajuću ulogu" još niz godina, uz najavu nastojanja da se postojeće elektrane učine čistijim i efikasnijim.

Kineska Asocijacija za transport i distribuciju uglja, industrijska grupacija, prošle sedmice je saopćila da će termoelektrane na ugalj ostati ključne za stabilnost elektroenergetskog sistema, čak i dok se dio proizvodnje postepeno prebacuje na druge izvore energije.

Rizik kod izgradnje tolikih kapaciteta na ugalj je u tome što bi mogao usporiti tranziciju ka čišćim izvorima, upozorava Qin.

"Politički i finansijski pritisci da elektrane rade punim kapacitetom mogli bi ih duže držati u pogonu, ostavljajući manje prostora za druge izvore energije, dodala je.

U izvještaju se Kina poziva da ubrza gašenje starih i neefikasnih termoelektrana na ugalj i da se u narednom petogodišnjem planu, koji će biti usvojen u martu, obaveže da emisije iz elektroenergetskog sektora između 2025. i 2030. godine ne rastu.

"Hoće li kinesko širenje kapaciteta na ugalj na kraju dovesti do većih emisija ovisit će o tome da li će uloga uglja zaista biti ograničena na rezervu i podršku, umjesto da ostane stub osnovne (bazne) proizvodnje električne energije", rekla je Qin.