Umjetna inteligencija je uzdrmala "ekonomiju prevare": Ni kupovina polovnog auta nije kao prije

Primjera radi, ako kupujete automobil na leasing, obavezno fotografiju kupoprodajnog ugovora podijelite s ChatGPT-om. Potrebna vam je pomoć zbog curenja vode iz slavine - umjetna inteligencija razumije problem, i to po nižoj cijeni nego vodoinstalater.

Roditelji s nemirnom bebom mogu koristiti umjetnu inteligenciju da bi u nekoliko sekundi dobili odgovor na pitanje šta je uzrok tog nemira, umjesto da čekaju na ljekarski pregled. Umjetna inteligencija vam može pomoći i da u vinoteci pronađete odgovarajuće vino.

Ovo su samo neki od primjera kako umjetna inteligencija postaje sveprisutna, odnosno kako će umjetna inteligencija ukloniti najtrajniju distorziju modernog kapitalizma, a to je informacijska prednost koju imaju trgovci, pružatelji usluga i posrednici u trgovini u odnosu na potrošače.

Kada svi u džepu imaju genijalca, kakav je umjetna inteligencija dostupna na mobitelu, bit će manje izloženi prevarama na tržištu, što će značiti unapređenje ekonomske učinkovitosti. Dakle, "ekonomija prevare", u kojoj kompanije profitiraju od netransparentnosti, konfuzije ili inercije, sada u umjetnoj inteligenciji ima ravnopravnog takmaca.

Historija "ekonomije prevare"

Spomenuta informacijska prednost postoji koliko i samo tržište. Naime, trgovci u srednjovjekovnoj Engleskoj su koristili lažne vage da bi prevarili kupce dok su vlasnici pabova stavljali so u pivo da bi gosti bili žedniji.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Georg Akerlof je u svom radu iz 1970. razmatrao tržište polovnih automobila. Napomenuo je da je kupcu polovnog automobila teško znati da li je taj automobil ispravan ili je "limun" sa skrivenim problemima. Shodno tome, kupci uvijek računaju na najgore.

Posljedica toga jeste da se pošteni posrednici uime kupca klone velikog broja polovnih automobila, strahujući da bi mogli biti optuženi za nepoštene radnje. To za posljedicu ima da manje potrošača zadovoljava svoje potrebe.

Ipak, internet je otežao prevaru kupaca jer oni mogu provjeriti historiju vozila i prevazići neke od problema koje je istakao Akerlof. Osim toga, taksisti više ne mogu voziti trasama na kojima će više zaraditi dok turisti znaju gdje mogu dobiti pristojan obrok.

Ovakav razvoj događaja je pojedine stručnjake naveo da proglase kraj prevarantskog tržišta. Jeff Bezos, osnivač kompanije Amazon, 2007. je izjavio da savršenstvo informacija raste. Ipak, procjena je da je 25 posto američke potrošnje uslovljeno informacijskom asimetrijom. Međutim, 25 godina ranije je to bilo 30 posto. No, sadašnjih 25 posto, kako piše list Economist, znači da je na tržištu još uvijek mnogo prevara.

Tržište nekretnina je jedan od primjera za to. Naime, Susan Woodward iz konsultantske kompanije Sand Hill Econometrics i Robert Hall s Univerziteta Stanford su 2012. utvrdili da su oni s hipotekarnim kreditima izgubili najmanje hiljadu dolara jer nisu dovoljno istražili različite mogućnosti. Nadalje, drugi su izgubili hiljade dolara jer nisu brzo refinansirali hipoteku kada su kamatne stope snižene.

Istraživanjem, koje je britanska vlada naručila prošle godine, utvrđeno je da su stanovnici Velike Britanije u gubitku jednakom 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje zbog kupovine roba i usluga lošeg kvaliteta.

Dokazan utjecaj umjetne inteligencije

Dokazi o utjecaju potrošača osnaženih umjetnom inteligencijom su ograničeni, ali sugestivni. Ryan Shea i njegove kolege s Univerziteta Columbia su autori rada kojim su se tretirali i polovni automobili i iznajmljivanje stanova. Utvrdili su da su kupci koji su koristili umjetnu inteligenciju imali značajno bolje pregovaračke karakteristike prilikom kupovine.

Osim toga, istraživanjem Minkuya Shina s Gradskog univerziteta u Hong Kongu je konstatirano da je od više od milion pritužbi Američkom uredu za zaštitu potrošača, 49 posto je dobilo spor korištenjem umjetne inteligencije, u poređenju s 40 posto dobijenih pritužbi koje su pripremali ljudi.

Stepen do kojeg će umjetna inteligencija eliminirati prevare na tržištu ovisi od dvije stvari. Prva je ta da potrošači moraju znati pravilno koristiti umjetnu inteligenciju. Bezumno ponavljanje savjeta alata umjetne inteligencije ChatGPT-a je manje učinkovito od njegovog korištenja kao alata koji omogućava bolje pregovaranje pri kupovini.

Druga stvar jeste da će kompanije vjerovatno uzvratiti vlastitim alatima umjetne inteligencije. Naime, Amazonove reklame su već preplavljene opisima proizvoda generiranim umjetnom inteligencijom. To znači da bi kompanije mogli razviti alate koji će im pomoći da naplate više, piše Economist.