Ukrajini prijeti bankrot: U sljedeće dvije godine potrebno osigurati 137 milijardi dolara

Procjena se temelji na projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda koje pokrivaju finansijske potrebe Ukrajine za period 2026 - 2027.

Evropski lideri sada raspravljaju o neviđenim mjerama za sprječavanje državne insolventnosti, a istovremeno održavanje ratnih napora Ukrajine.

Prema procjenama MMF-a koje je 17. decembra 2025. godine citirao Associated Press, Ukrajini će biti potrebno oko 137 milijardi eura vanjskog finansiranja tokom 2026. i 2027. zajedno.

Sredstva su potrebna za pokrivanje budžetskih deficita, vojnih izdataka i osnovne ekonomske stabilizacije dok rat traje.

Bez čvrstih obaveza do proljeća 2026., dužnosnici upozoravaju da bi se Ukrajina mogla suočiti s nemogućnošću isplate vojnika, državnih službenika i mirovina ili održavanja osnovnih državnih usluga.

Upravo je taj rizik, a ne neposredno neizvršenje obaveza, potaknuo AP da Ukrajinu opiše kao "na rubu bankrota".

Ukrajinska ekonomija izbjegla je kolaps od ruske invazije, bilježeći skroman rast BDP-a od otprilike 3-5 posto u periodu 2023. – 2024.

Međutim, ta otpornost prikriva duboku ovisnost o stranoj pomoći. Domaći prihodi uglavnom pokrivaju troškove odbrane, dok se civilna potrošnja gotovo u potpunosti oslanja na vanjsku potporu.

Za 2025. godinu, proračunski deficit Ukrajine predviđa se na oko 19-20 posto BDP-a.

Osigurano je oko 38-39 milijardi dolara stranog finansiranja za tu godinu, uključujući podršku EU putem Instrumenta za Ukrajinu i prihode od dobiti ostvarene zamrznutom ruskom imovinom.

Izazov se intenzivira u periodu 2026 - 2027 kada odbrambena potrošnja ostaje visoka, a troškovi obnove rastu.

Dužnosnici EU očekuju da će blok preuzeti otprilike dvije trećine ukrajinskog finansijskog jaza od 137 milijardi eura, odnosno oko 90 milijardi eura, a ostatak bi potencijalno mogao doći od Sjedinjenih Američkih Država, MMF-a i drugih partnera G7.

To očekivanje stavlja teret direktno na Brisel u vrijeme rastućih političkih trenja unutar unije.

Opcije o kojima se raspravlja na samitu EU 18. i 19. decembra uključuju takozvani "zajam za reparacije" osiguran imobiliziranom imovinom ruske središnje banke.

Između 210 i 300 milijardi eura takve imovine zamrznuto je u Evropi, uglavnom u Euroclearu u Belgiji. Alternativni prijedlozi uključuju zajedničko zaduživanje EU-a radi prikupljanja sredstava na tržištima kapitala.

Unatoč obećanjima da će osigurati finansiranje "svim potrebnim sredstvima", čelnici EU suočavaju se s pravnim preprekama i političkim otporom.

Neke države članice izrazile su zabrinutost zbog rizika od odmazde i pravnog presedana korištenja ruske imovine, dok druge upozoravaju na fiskalnu izloženost i zahtjeve za jednoglasnošću.

Izvještaj AP-a napominje da bankrot nije neizbježan ako se međunarodne obaveze održe.

No, razmjeri brojki, u kombinaciji s dugotrajnim ratom, naglašavaju kako je finansijski opstanak Ukrajine postao neodvojiv od političkih odluka na visokoj razini u Briselu, Washingtonu i drugim partnerskim prijestolnicama.