U Briselu mogu lakše disati: Konačno okupljena većina za usvajanje ključnog trgovinskog sporazuma

Sporazum dolazi više od 25 godina nakon početka pregovora i nakon višemjesečnih pregovaranja kako bi se osigurala podrška ključnih država članica.

Evropska komisija, koja je zaključila pregovore prije godinu dana, kao i zemlje poput Njemačke i Španije, smatraju da je sporazum ključni dio nastojanja EU da otvori nova tržišta kako bi nadoknadila gubitke nastale zbog američkih carina te da smanji zavisnost od Kine osiguravanjem pristupa kritičnim mineralima.

Protivnici, predvođeni Francuskom, najvećim poljoprivrednim proizvođačem u Evropskoj uniji, tvrde da će sporazum dovesti do povećanog uvoza jeftinih prehrambenih proizvoda, uključujući govedinu, perad i šećer, čime bi se ugrozili domaći poljoprivrednici. Poljoprivrednici su pokrenuli proteste širom EU, a u četvrtak su blokirali ceste u Francuskoj.

Ambasadori 27 država članica EU trebali bi u petak iznijeti stavove svojih vlada, pri čemu je za odobrenje potrebno 15 zemalja koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva bloka. Glavni gradovi država članica potom bi dali pisanu potvrdu kasnije u petak ili u ponedjeljak.

Time bi se otvorio put da predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potpiše sporazum s partnerima iz Mercosura: Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem. Evropski parlament također mora odobriti sporazum prije nego što on stupi na snagu.

Sporazum o slobodnoj trgovini bio bi najveći za Evropsku uniju u pogledu smanjenja carina, jer bi uklonio carine u vrijednosti od 4 milijarde eura na njen izvoz. Zemlje Mercosura imaju visoke carine, poput 35 posto na autodijelove, 28 posto na mliječne proizvode i 27 posto na vina.

EU i Mercosur nadaju se proširenju robne razmjene, koja je u 2024. godini iznosila 111 milijardi eura i bila približno ravnomjerno raspoređena. Izvoz EU dominantno čine mašine, hemikalije i transportna oprema, dok se izvoz Mercosura uglavnom odnosi na poljoprivredne proizvode, minerale, celulozu i papir.

Kako bi pridobila skeptike sporazuma, Evropska komisija je uvela zaštitne mehanizme koji omogućavaju obustavu uvoza osjetljivih poljoprivrednih proizvoda. Pojačane su kontrole uvoza, posebno u vezi s ostacima pesticida, uspostavljen je krizni fond, ubrzana je podrška poljoprivrednicima te je obećano smanjenje uvoznih carina na đubriva.

Ovi ustupci nisu bili dovoljni da pridobiju Poljsku ili Francusku, ali se čini da je Italija u petak promijenila stav s "ne" u decembru na "da".

Francuska ministrica poljoprivrede Annie Genevard poručila je da borba još nije završena i obećala da će se zalagati za odbacivanje sporazuma u Evropskom parlamentu, gdje bi glasanje moglo biti tijesno. Evropske ekološke organizacije također se protive sporazumu, a organizacija Friends of the Earth ga je nazvala sporazumom koji uništava klimu.

Njemački socijaldemokrata Bernd Lange, predsjedavajući parlamentarnog odbora za trgovinu, izrazio je uvjerenje da će sporazum biti usvojen, uz konačno glasanje koje se najvjerovatnije očekuje u aprilu ili maju.