Trump ima druge opcije za carine nakon što je Vrhovni sud srušio njegove globalne uvozne poreze

Sudije nisu prihvatile široko tumačenje predsjedničkih ovlasti da uvodi carine kako god poželi. No, Trump ponovo može posegnuti za ovlastima koje je već koristio u prvom mandatu, ali i za nekim drugim, uključujući i jednom koja datira još iz doba Velike depresije.

"Teško je vidjeti bilo kakav scenarij u kojem carine nestaju", rekla je Kathleen Claussen, profesorica trgovinskog prava na Univerzitetu Georgetown. "Prilično sam uvjerena da bi on mogao ponovo izgraditi carinski pejzaž koji sada ima koristeći druge ovlasti."

Trump je tvrdio da ima gotovo neograničene ovlasti da uvodi carine pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u vanrednim situacijama iz 1977. godine (IEEPA).

Protivnici su, međutim, pred Vrhovnim sudom argumentovali da ta moć nije potrebna jer je Kongres već delegirao carinske ovlasti Bijeloj kući kroz nekoliko drugih zakona - ali uz pažljivo ograničavanje načina na koje predsjednik može koristiti tu nadležnost.

Carine su u njegovom drugom mandatu postale kamen temeljac Trumpove vanjske i ekonomske politike, uz dvocifrene "recipročne" carine na većinu zemalja, koje je opravdavao proglašavanjem dugogodišnjih američkih trgovinskih deficita nacionalnom vanrednom situacijom.

Prosječna američka carina porasla je s 2,5 posto, koliko je iznosila kada se Trump u januaru vratio u Bijelu kuću, na skoro 17 posto godinu kasnije – najviše od 1934. godine, prema proračunima Budžetskog laboratorija Univerziteta Yale.

Predsjednik je djelovao samostalno iako američki Ustav izričito daje ovlasti za oporezivanje – uključujući i carine – Kongresu.

Sjedinjene Američke Države odavno imaju pri ruci snažan instrument protiv zemalja za koje tvrde da se upuštaju u "neopravdive", "nerazumne" ili "diskriminatorne" trgovinske prakse. Riječ je o sekciji 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine.

Trump ga je i sam agresivno koristio – posebno protiv Kine. U svom prvom mandatu pozvao se na sekciju 301 kako bi uveo široke carine na kineski uvoz u sporu oko oštrih taktika koje je Peking koristio da ospori američku tehnološku dominaciju. SAD sada koristi ovlasti iz sekcije 301 i kako bi se suprotstavile, kako tvrde, nepoštenim kineskim praksama u brodogradnji.

Ne postoje ograničenja kada je riječ o visini carina iz sekcije 301. One istječu nakon četiri godine, ali se mogu produžiti.

Ipak, trgovinski predstavnik administracije mora provesti istragu i obično održati javno saslušanje prije uvođenja carina po sekciji 301.

Stručnjaci smatraju da je sekcija 301 korisna u obračunu s Kinom. No, ima svoje nedostatke kada je riječ o manjim zemljama koje je Trump udarao reciprocnim carinama.

"Sprovođenje desetina i desetina istraga po sekciji 301 protiv svih tih zemalja je mukotrpan proces", rekao je Veroneau.

Kada je u maju srušio Trumpove recipročne carine, Američki sud za međunarodnu trgovinu presudio je da predsjednik ne može koristiti ovlasti u vanrednim situacijama kako bi se borio protiv trgovinskih deficita.

Djelomično je razlog i to što je Kongres Bijeloj kući već dao posebno ograničene ovlasti da se bavi tim problemom kroz drugi zakon: sekciju 122, također iz Zakona o trgovini iz 1974. godine. Ona omogućava predsjedniku da uvede carine do 15 posto u trajanju do 150 dana kao odgovor na neuravnoteženu trgovinu. Administracija pritom čak ne mora provoditi prethodnu istragu.

No, ovlasti iz sekcije 122 nikada ranije nisu korištene za uvođenje carina i postoji određena neizvjesnost oko toga kako bi to funkcionisalo u praksi.

U oba svoja mandata Trump je agresivno koristio i ovlasti iz sekcije 232 Zakona o širenju trgovine iz 1962. godine kako bi uveo carine na uvoz za koji smatra da predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Još 2018. udario je carine na strani čelik i aluminij, a te namete je dodatno proširio nakon povratka u Bijelu kuću. Na osnovu sekcije 232 uveo je carine i na automobile, auto-dijelove, bakar, građu.

U septembru je čak uveo carine po sekciji 232 i na kuhinjske ormariće, kupatilske komode i tapacirani namještaj.

Carine po sekciji 232 nisu zakonski ograničene visinom, ali zahtijevaju istragu američkog Ministarstva trgovine. Istragu u tim slučajevima provodi sama administracija – što vrijedi i za predmete po sekciji 301 – "tako da imaju mnogo kontrole nad ishodom", napominje Veroneau.

Gotovo prije jednog stoljeća, dok su američka i svjetska ekonomija bile u kolapsu, Kongres je usvojio Carinski zakon iz 1930. godine, koji je uveo visoke poreze na uvoz. Poznat kao Smoot-Hawleyjeve carine (prema imenima kongresnih sponzora), ovaj set nameta ekonomisti i historičari široko osuđuju jer je ograničio svjetsku trgovinu i pogoršao Veliku depresiju. Ušao je i u popularnu kulturu kroz scenu u filmu iz 1986. godine "Ferris Bueller's Day Off".

Sekcija 338 tog zakona ovlašćuje predsjednika da uvede carine do 50 posto na uvoz iz zemalja koje diskriminišu američke kompanije. Istraga nije potrebna, a nema ni vremenskog ograničenja koliko dugo carine mogu ostati na snazi.

Te carine nikada nisu uvedene – američki trgovinski pregovarači tradicionalno su radije posezali za sankcijama po sekciji 301 – iako su SAD u tridesetim godinama prošlog stoljeća koristile samo prijetnju njihovim uvođenjem kao pregovarački adut u trgovinskim razgovorima.

U septembru je ministar finansija Scott Bessent za Reuters izjavio da administracija razmatra sekciju 338 kao rezervnu opciju ako bi Vrhovni sud presudio protiv Trumpovih carina zasnovanih na vanrednim ovlaštenjima.