|

Tomislav Čorak, član Boston Consulting Grupe, za Klix.ba: Usmjeravati investicije na izgradnju hidroelektrana

Tomislav Čorak, član Boston Consulting Grupe, za Klix.ba: Usmjeravati investicije na izgradnju hidroelektrana
6
Razgovarao: Semir Hambo
28.5.2016. u 07:53
25
komentara
6

dijeljenja
Tomislav Čorak, član Boston Consulting Grupe, za Klix.ba: Usmjeravati investicije na izgradnju hidroelektrana Tomislav Čorak (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Član izvršnog menadžmenta najveće svjetske konsultantske kompanije Boston Consulting Grupe (BCG) Tomislav Čorak u razgovoru za Klix.ba govorio je o budućnosti kada je u pitanju energetski sektor, prednostima i nedostacima privatizacije u telekomunikacijskom sektoru, te negativnim kamatnim stopama za komercijalne banke koje u rezervama deponuju više od dozvoljenog novca, umjesto da ga posuđuju.
Čorak je u ime BCG-a učesnik Samita 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope, čiji je fokus između ostalog usaglašavanje ideja o energetskoj budućnosti regije.

"Energija je osnovni preduslov za ekonomski rast jedne države ali i regije, tako da je energija definitivno područje u koje treba ulagati. Danas postoje tri faze ulaganja u energetiku. Već vidimo da su konvencionalni izvori električne energije, koji se temelje na fosilnim gorivima sve više pod znakom pitanja, zbog svih konvencija o zaštiti okoliša. Kraj upotrebe fosilnih goriva predviđa se 2040. ili do 2050. godine, tako da do tada, sve zemlje, uključujući BiH moraju pronaći način kako da produže vijek upotrebe tih energetskih potencijala", ističe Čorak.

BiH kao i zemlje regiona koriste tek 50 posto hidropotencijala, a budućnost pred nama nameće nam ulaganje u obnovljive izvore energije.

"Obnovljivi izvori energije su ogroman potencijal ako se pronađu strateška partnerstva, prije svega sa nordijskim ili italijanskim kompanijama, koje imaju iskustva u gradnji hidroelektrana na ekološki prihvatljiv način. Treći način je ulaganje u vjetroenergiju, odnosno vjetroelektrane i solarne elektrane. U ovom trenutku to su skupi izvori energije i obično države da bi ih imale moraju poticati njihovu izgradnju. Na Balkanu je opet to poseban izazov jer to nisu bogate ekonomije, koje sebi mogu priuštiti te skupe izvore energije. U suštini smjer koji nam slijedi u energetici je obnova termo kapaciteta uz strateška partnerstva te usmjeravanje investicija u izgradnju hidroelektrana", objašnjava Čorak.

On dodaje da je potrebno graditi energetski nezavisan region. Tako se Hrvatska, koja nema rudnih bogatstava treba oslanjati na te izvore koji se nalaze u BiH ili Srbiji. Tako da se može iskoristiti nešto što je nekada bilo zamišljeno kao jedinstveni elektro energetski sistem, nastavi svoj razvojni put u tom drugom, opet jedinstvenom smjeru.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


Važan segment ekonomskog razvoja su i telekomunikacije, koje prolaze kroz važne reforme u cilju borbe i opstanka na tržištu. Kada je u pitanju BiH telekomunikacijski segment je jedan od najplodonosnijih grana razvoja. Ipak, sa svakom novom tranšom kredita kojeg uzimamo od MMF-a građani očekuju informaciju da će "zlatna koka" bh. privrede, BH Telecom biti privatizovan. To se još uvijek ne dešava, a Tomislav Čorak ispred BCG-a objašnjava pozitivne i negativne posljedice privatizacije telekoma.

"Telekomunikacije su zbog tehnološkog napretka dosta brže ušle u sistem promjena, za razliku od energetike. Tako danas prihodi od klasičnih telekomunikacijskih usluga (fiksna i mobilna telefonija) drastično padaju, što podstiče da svi telekomi u svijetu traže nove izvore prihoda. Ako je firma sama na globalnom tržištu izvjesno je da ćete kao mali ili srednji telekom teže naći svoje mjesto na tržištu, nego da ste dio neke veće korporacije. Ono što treba paziti prilikom privatizacije jeste da investicijski partner osigura daljnji strateški razvoj telekoma. Iako se građani često plaše da bi privatizacija naprimjer telekoma značila drastično povećanje cijena, treba imati na umu da strani investitor koji ulazi na tržište neće drastično povećati cijene, jer će brzo dobiti konkurenciju. Što znači da nema podizanja cijena bez opravdanja. Pozitivni efekti privatizacije telekoma mogu biti konstantni tehnološki napredak i zadržavanje kvalitetnog kadra u industriji. S druge strane negativni efekti zavise od investitora, ukoliko mu je osnovni cilj profit bez da građanima omogući kvalitetnu uslugu", naglašava Čorak.

Čorak je za Klix.ba komentarisao i nedavnu odluku Centralne banke BiH o uvođenju negativne kamatne stope za komercijalne banke koje na računima rezervi kod Centralne banke imaju deponovano više od deset posto, koliko je obavezna rezerva.

Tom odlukom je utvrđeno da Centralna banka na iznos sredstava obavezne rezerve ne obračunava naknadu. Na iznos sredstava iznad obavezne rezerve, CBBiH obračunava naknadu po stopi koja je jednaka 50 posto stope koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka.

Ova odluka znači da će se komercijalne banke "otimati" za klijente, da će kamatne stope vjerovatno biti niže, i u konačnici da će se novac, koji je do sada bio deponovan ulagati u pokretanje biznisa, jer banke žele izbjeći plaćanje negativnih kamatnih stopa.

"Novac u banci je mrtvi kapital, koji ne donosi korist, a s druge strane je trošak, jer taj novac neko mora čuvati. Zbog toga je očekivano da se sve češće uvode tzv. negativne kamatne stope, što je u zemljama zapadne Evrope već odavno praksa. Međutim, važno je istaći da banka ne može potaknuti ekonomski razvoj. Ako nemamo poduzetnika s idejama, možemo imati novca koliko god, ali bez ideje i investicije to nam ne vrijedi. Ono što banke mogu učiniti jeste pomoć ka pokretanju biznisa. Potez Centralne banke BiH o uvođenju negativnih kamatnih stopa može značiti smanjenje kamata na zaduživanje, ali ako ne bude bilo poduzetničkih ideja na tržištu se ne može mnogo toga uraditi", zaključuje Čorak.
Prijavi grešku


Komentari (25)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...