Tenkovi nisu motor rasta njemačke privrede: Na uloženi jedan euro dobije se samo 50 centi
U njemačku historiju će ući 18. mart 2025. Bundestag je taj dan dvotrećinskom većinom otvorio put za nezapamćeno zaduživanje. Odobren je investicioni paket za infrastrukturu vrijedan više milijardi evra. Za nacionalnu odbranu više ne bi trebalo da postoje ograničenja.
Sve što je potrebno da bi Njemačka i Bundeswehr ponovo postali "sposobni za rat", kako to socijaldemokratski (SPD) ministar odbrane Boris Pistorius neprestano naglašava od ruske invazije na Ukrajinu, bit će finansirano. Demokršćanski (CDU) kancelar Friedrich Merz želi da njemačka vojska postane najjača konvencionalna vojska u Evropi.
Za kompanije koje grade puteve i mostove, postavljaju šine ili proizvode optičke kablove za brzi internet, to su odlične vijesti. Još više koristi ima industrija naoružanja. Njen značaj je tokom decenija u njemačkoj privredi opadao.
Koga je u Njemačkoj još zanimala proizvodnja tenkova? Još 2020. dionice najveće njemačke firme u sektoru naoružanja Rheinmetalla koštale su 59 eura po dionici. Njene cijene su prošli mjesec bile između 1.700 i 1.800 eura. Švicarska banka UBS očekuje dodatni rast i trenutno postavlja ciljnu cijenu od 2.200 eura.
Obećanje: "Gigantski konjunkturni program"
Zlatna vremena za tu granu industrije, a njeni menadžeri tvrde da izdaci za odbranu neće koristiti samo kompanijama.
"Izdaci za naoružanje su gigantski konjunkturni program", rekao je u martu 2025. Oliver Dörre, šef vojne kompanije Hensoldt, na jednom skupu u Frankfurtu.
I političari se nadaju modernizaciji industrije i novim impulsima za ekonomski rast. No, već tokom rasprave prije glasanja u Bundestagu, ekonomisti su ublažili euforiju.
"Povećanje državnih vojnih izdataka dat će podsticaj njemačkoj privredi, ali taj ekonomski efekat će biti umjeren", prognozirao je Tom Krebs, profesor ekonomije na Univerzitetu u Manheimu, u izvještaju za budžetski odbor Bundestaga.
Ekonomisti upozoravaju: Mala dobit - visoki troškovi
Krebs i njegov kolega Patrik Kačmarčik su tu procjenu sada dodatno precizirali u jednoj studiji. U istraživanju o tome kako dodatni državni izdaci utječu na bruto domaći proizvod (BDP) - dakle, zbir svih ekonomskih aktivnosti - za vojne izdatke u Njemačkoj se dobija faktor od maksimalno 0,5. Prevedeno na običan jezik, to znači da jedan euro državnog novca u najboljem slučaju stvara 50 eurocenti dodatne ekonomske aktivnosti.
Poređenja radi, investicije u infrastrukturu i obrazovanje ili proširenje infrastrukture za brigu o djeci u vrtićima i školama, udvostručuju ili utrostručuju uloženi novac.
"Iz ekonomske perspektive, planirana militarizacija njemačke privrede je rizičan ulog s niskim ukupnim ekonomskim prinosom", ukazao je Krebs.
Vojni izdaci kao osiguranje
Nije teško objasniti zašto je to tako. Kada se napravi tenk, on ili negdje stoji, ili u najgorem slučaju bude uništen. On ne stvara dodatnu ekonomsku vrijednost. Vojni izdaci su kao osiguranje. Plaćaju se da bi pružili zaštitu u slučaju potrebe. Ako se osiguranje ne iskoristi, novac je izgubljen.
Ukoliko država, s druge strane, investira u saobraćajnu infrastrukturu, onda tim putevima, mostovima i željeznicama roba može da stigne do kompanija. Tamo se od te robe prave proizvodi koji se mogu prodavati. Ako se grade vrtići, roditelji mogu da rade i zarađuju. U školama se obrazuju mladi ljudi za buduće zadatke.
Nedostatak konkurencije uzrokuje rast cijena
Čak ni proizvodnja vojne opreme trenutno ne donosi veliki privredni rast. Knjige narudžbi njemačke vojne industrije su prepune. Na primjer, Rheinmetall je u prvom kvartalu ove godine imao narudžbe u vrijednosti od skoro 63 milijarde eura. Prije početka rata u Ukrajini iznos je bio tek nešto više od 24 milijarde eura - manje od polovine. I druge kompanije u toj grani industrije imaju pune ruke posla, a proizvodni kapaciteti u potpunosti su iskorišteni.
To ima dvostruki učinak. Kada je ponuda ograničena, a potražnja raste, to automatski znači manjak konkurencije, a to obično vodi ka rastu cijena. Ekonomisti već upozoravaju na to. Krebs i Kačmarčik pišu da povećani odbrambeni izdaci manje doprinose borbenoj sposobnosti, a znatno više profitnim maržama i dividendama vojnih kompanija.
Tenkovi umjesto automobila
Međutim, i civilne grane industrije vide šansu za dobar posao, posebno one koje pate zbog slabe ekonomske situacije. Kompanija Deutz AG iz Kelna, na primjer, proizvodi motore za platforme za podizanje tereta, ali i za poljoprivredna vozila, bagere i druge velike mašine. Zbog slabe konjunkture, prihod je 2024. smanjen za više od 12 posto. Deutz već proizvodi motore za vojna vozila. Taj do sada mali segment poslovanja, trebalo bi znatno da se proširi.
"Za nas je odbrambeni sektor veoma važno i zanimljivo tržište s velikim potencijalom rasta", rekao je u martu izvršni direktor kompanije Sebastian Schulte.
Ili, na primjer, Volkswagen. Taj proizvođač automobila je u krizi. Već je morao da otpusti hiljade radnika. Fabrika u Osnabrücku je skoro pred zatvaranjem. Rheinmetall razmatra da li bi tamo mogli proizvoditi i tenkove.
Dva primjera, koja su korisna za ekonomiju, ali samo nadoknađivanjem gubitaka, a ne pokretanjem dodatnog rasta. Međutim, čak i uspješne kompanije prelaze na vojnu proizvodnju. Posebno je velika potražnja za dobavljačima u metaloprerađivačkoj industriji, piše Deutsche Welle.
