Pogrešna ekonomija
7

Stručnjaci: Velike kompanije u BiH generišu ekonomski rast, a male i srednje ih trebaju pratiti

Piše: I. Č.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini zajedno s mentorima iz Evropske unije, MMF-a i Svjetske banke, već 20 godina sistemski uništavaju velike bh. kompanije, dok zdušno insistiraju na malim i srednjim preduzećima, zaključuju ekonomski stručnjaci i tvrde da ta preduzeća ne mogu generisati neophodan ekonomski rast u Bosni i Hercegovini.

Ekonomski stručnjak Dženan Đonlagić smatra da je od završetka rata u Bosni i Hercegovini model ekonomskog razvoja pogrešno postavljen.

"Teza da se ekonomija može razvijati na temelju malih i srednjih preduzeća je prema mom mišljenju pogrešna. Ekonomski rast generišu velike kompanije, što ne znači da mala i srednja preduzeća ne treba da postoje u ekonomskom sistemu BiH. Ona treba da su naslonjena na velika preduzeća i velike kompanije. U tom slučaju će velike kompanije biti nukleusi razvoja malih i srednjih preduzeća. Oni vuku ekonomiju naprijed u željenoj stopi ekonomskog rasta koji nama treba. Mi se godinama valjamo u blatu niskih stopa ekonomskog rasta", kaže Đonlagić za Klix.ba.

Dodaje da se stalno vrtimo na 1, 2 ili 3-postotnoj stopi rasta, a nikako da dobacimo do potrebnih 7-8 posto.

"Samo te stope mogu riješiti najveći ekonomski problem zemlje, a to je 40-postotna stopa nezaposlenosti i udio sive ekonomije u zemlji. On je najveći u regiji i u Evropi. Mi smo nasjeli na priču velikih stranih eksperata i konsultanata kako trebamo razvijati ekonomiju Bosne i Hercegovine na bazi malih i srednjih preduzeća, dok je vlast 20 godina uništavala velika preduzeća. Zato se stalno vrtimo ukrug. Nikako da dobacimo do velike stope ekonomskog rasta", upozorava Đonlagić.

Ističe da je neophodno zaposliti veliki broj ljudi, a da to mogu samo velika preduzeća.

"Na velike kompanije se, kao klasteri, naslanjaju mala i srednja preduzeća koja proizvode određene komponente za velike sisteme. Nije tačno da u EU nema velikih preduzeća, čak ima državnih kompanija. Nije bitan izbor vlasništva, nego kako se upravlja tim preduzećima. Ja stalno insistiram na odvajanju vlasničkog od upravljačkog dijela. Potpuno je nevažno ko je vlasnik, ključno je pitanje kako se upravlja preduzećima. Vlast je odvela sva državna preduzeća u propast zato što su stranački ljudi dobijali mjesta izvršnih direktora. Nama su potrebni profesionalni menadžeri. Moja teza je zapravo da velika kompanija generiše rast malih i srednjih preduzeća, a da sve to zajedno doprinosi većim stopama ekonomskog rasta", kategoričan je Đonlagić.

Navodi da finansiranje malih i srednjih preduzeća, kroz različite grantove, ima smisla, ali da se na taj način ne može dobaciti do željenih stopa ekonomskog rasta.

"Ne mogu oni zaposliti toliki broj ljudi koji je nama potreban da se zaposli. Zato su nam potrebne velike kompanije, naročito u proizvodnom sektoru, a one će povući za sobom mala i srednja preduzeća", poručio je Đonlagić.

Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić je istakao da se Evropskoj uniji i generalno u zemljama s tržišnom ekonomijom smatra da mala i srednja preduzeća mogu efikasnije odgovoriti na potrebe tržišta ili obaviti neku djelatnost.

"Nije riječ samo o promociji malih i srednjih preduzeća, nego i poduzetničkog duha generalno. Takve firme lakše zapošljavaju novu radnu snagu. Tu se ide i na samozapošljavanje, kao i na zapošljavanje drugih kvalifikovanih ljudi. Mi imamo takve profile ljudi koji se mogu uklopiti u potrebe tržišta. Oni žele da ljudi sami sebe zaposle, da sami preuzmu odgovornost za svoju budućnost", kazao je Hadžić za Klix.ba, dodavši da generator razvoja moraju ipak biti velika preduzeća.

"Generator razvoja treba da budu velike kompanije koje mala i srednja preduzeća trebaju pratiti. Kod nas je prema instrukcijama MMF-a i Svjetske banke, zagovornika jednog potpuno neoliberalnog koncepta, urađena privatizacija koja je otišla u potpuno pogrešnom smjeru. Mi imamo taj problem jer su se pojavili razni mešetari. Oni su išli samo na to da otkupe firmu, rasprodaju sve što je vrijedno i ostave dugove koje je nemoguće riješiti. Zato i danas imamo radnike koji štrajkuju", navodi Hadžić za Klix.ba.