Veliki problem
19

Štetočine pustoše poljoprivredne kulture, usjeve i voćnjake u BPK

Piše: I. P.
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Poljoprivredne kulture, šume i voćnjaci u Bosansko-podrinjskom kantonu izloženi su najezdi štetočina, a stručnjaci tvrde da bi šire područje mogla zahvatiti prava epidemija.

Na alarmantnu najezdu štetočina ukazuju već treću godinu, ali reakcija nema. U međuvremenu štetočine pustoše usjeve, voćnjake i šume. Nasiha Džaka, inžinjer agronomije iz Goražda, tvrdi da su štetočine prisutne na skoro cijeloj površini kantona.

"Njih vidite golim okom, to su moljci-tuljičari koji napadaju biljne kulture, jabučni savijači, šljivin i trešnjin moljac, lukova muha, razni prelci koji upredaju listove i hrane se mladim lišćem i pupoljcima, savijači lista i ploda. Zabilježen je i napad gubara koji je šumska štetočina, ali se prenosi i na biljne kulture. Pitanje je da li u ovoj situaciji trebaju djelovati nadležne agencije, i da li postoje takva mjerodavna tijela, ali je ovo već poprimilo razmjere epidemije", kaže Džaka.

Ističe da se na terenu susretala sa pojavom golobrsta, tako da praktično u cijelom voćnjaku nema niti jednog zdravog lista.

"Ove godine nećemo imati prinose. Umjesto jabuke sa domaćih plantaža, na trpezama će biti voće iz zemalja u kojima je dozvoljeno tretiranje iz zraka, plodovi biljaka koje su tretirane I više od dvadeset puta", tvrdi Džaka.

Sitaucija u agraru je zabrinjavajuća nakon elementarnih nepogoda u prošloj godini, ekstremih vrućina, ekstremnih hladnoća i najezde štetnika.

"Riječ je o poremećajima u kojima su proteklih godina nestali i prirodni neprijatelji štetnika. Učili smo da ove epidemije traju pet godina, a u petoj kulminiraju i onda se stišaju, ali da li smo toliko bogati da cijelo to vrijeme ništa ne poduzimamo. Treba reagovati odmah, a ne kada je već pričinjena šteta. Mehaničke mjere ne pomažu, potrebno je djelovati hemijskim sredstvima, to ne trebaju raditi ljudi već bi viši nivoi trebali da reaguju kada dođe do ovih ekstremnih napada. Kontaktirala sam ministarstvo, odgovor je da naša zemlja ima zabranu avionskog tretiranja. I sad ljudi masovno kupuju sredstva, ali ja ne znam koliko je to dobro", kaže Nasiha Džaka.