Povod sastanka bio je akumuliranje pojava koje privredne subjekte u BiH dovode u izuzetno težak položaj zbog ponašanja stranih firmi.
Na sastanak su pozvani predstavnici privrednih komora RS i FBiH, Udruženja poslodavaca RS, FBiH i Distrikta Brčko, te predstavnici nadležnih ministarstava iz Federacije BiH i Republike Srpske. Ipak, predstavnici iz manjeg bh. entiteta se nisu pojavili.
Kada te firme uđu u krizu koja se može desiti svakom, ali izgleda da su ovdje režirane, onda bh. poslodavce ostavljaju u izuzetno teškom položaju neispunjavajući svoje obaveze prema njima, rečeno je u ime Udruženja poslodavaca FBiH koje je iniciralo sastanak.
Istaknuto je da zakon mora olakšati pristup stranim investitorima na tržište Bosne i Hercegovine, ali se ne smije dozvoliti da razne ugledne firme iz inozemstva otvaraju odjeljenja sa početnim kapitalom od 2.000 KM i da ničim ne garantuju da će pokriti obaveze koje nastanu radom. Tako se od ministarstava traži da se definiše da firma kao što je Tuš mora garantovati dobavljačima da će njihove obaveze biti izmirene bez obzira na način.
Zehra Selimović iz Ministarstva vanjske trgovine BiH je objasnila da ministarstvo reguliše politiku i principe učešća stranih ulagača i time se ne može utjecati na način registracije firmi u BiH, a u obzir ulazi i obaveza nediskriminacije stranih kompanija.
"U entitetskim zakonima određeno je da ulagač odgovara do visine uloga koji je 2.000 KM u FBiH i jedna KM u RS-u, a najveći problem je upravo to", rekla je Selimović.
Profesor ekonomije Milić Simić istakao je činjenicu da zakonska regulativa u BiH omogućava neprihvatljivo ponašanje stranih kompanija.
"Svi mislimo da osnovni kapital od 2.000 predstavlja garanciju, a to nije slučaj. On danas ima funkciju da se odrede odnosi između članova društva, tj. koliko ko participira. Rješenje je da u ugovoru i obligaciji povjerilac osigura sigurnost naplate – uključite u ugovor sredstvo osiguravanja ugovora! To je osnovni princip u tržišnoj ekonomiji svugdje u svijetu", objasnio je Simić.
On je dodao da je praksa u BiH da se ugovori potpisuju usmeno, a ne pismeno.
"Ugovori se dogovaraju mobitelom na autoputu prema Zenici i onda dođemo u tešku situaciju. Ne može se tražiti izlaz prema sadašnjim zakonskim rješenjima", zaključio je Simić.
Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovisnke komore BiH rekao je da je Tuš počeo raditi dobro i na zadovoljstvo svih strana.
"Ali tada su Slovenci shvatili da bi mogli ići u prevarne radnje. Mi sad sa sigurnošću možemo reći da je ovdje riječ o organizovanom kriminalu. Da to nije organizovani kriminal ne bi se moglo za kratko vrijeme 'ostvariti' preko 20 miliona KM", rekao je Bojić koji želi da održi razgovor sa čelništvom Slovenije i kompanije Tuš kako bi se došlo do mogućeg rješenja naplate.
Ukoliko se to ne desi, rekao je Bojić, onda slijedi pravno gonjenje u kojem će bh. strana da istraje.
Podsjećamo, bh. dobavljači zahtijevaju da se preispita odlazak slovenskog maloprodajnog lanca Tuš sa našeg tržišta, a nakon što su slovenski vlasnici navodno oštetili državu, te bh. radnike i firme za više miliona eura.
Afera je nedavno prerasla i u zvaničnu istragu koju vodi SIPA, a nezvanično i Tužilaštvo BiH radi na cijelom slučaju.
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
