Sastanak predstavnika privrede: Nismo u ekonomskom ratu sa Srbijom; prijeti nam otežavanje transakcija

Potpredsjednik Udruženja poslodavaca Bariša Šušnjar je istakao kako očekuju da će se Zakonom o fiskalizaciji transakcija doprinijeti suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda FBiH.

Predsjednik VTK Ahmet Egrlić je govorio o namjeri domaćih logističkih firmi da ponovo blokadom graničnih prelaza izraze nezadovoljstvo uslovima rada u Evropskoj uniji, kao i o tome što je Srbija uvela kvote za uvoz bh. željeza i čelika.

Naime, Egrlić je izjavio da učesnici današnjeg sastanka podržavaju zahtjeve prevoznika, ali da ne podržavaju blokade graničnih prelaza.

"Blokadama se kažnjavaju druge privredne grane, kao i donositelji odluka, ali preko leđa privrednika. Kompanije u Evropskoj uniji su zabrinute zbog toga i pitaju da li je Bosna i Hercegovina sigurna destinacija za dobavljače. Naši proizvodi idu u zapadnoevropske fabrike. Time možemo naštetiti tim kompanijama, a 73 posto našeg izvoza upravo je u EU. Molim prevoznike da nađu adekvatniji način u borbi za svoje zahtjeve", poručio je Egrlić.

Govoreći o spomenutim srbijanskim kvotama, ne misli da to znači ekonomski rat s ovom državom.

"Problem se može riješiti bilateralno, diplomatski. On izuzetno pogađa Bosnu i Hercegovinu i predstavlja kršenje sporazuma o slobodnoj trgovini na Zapadnom Balkanu. Tražimo od bh. vlasti da pokuša riješiti ovaj problem. Srbija nam je jako važan vanjskotrgovinski partner jer u tu državu izvozimo 1,7 milijardi različitih proizvoda", dodaje.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić tvrdi da Srbija navedene kvote nije uvela u skladu sa Centralnoevropskim sporazumom o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Pozvao je nadležne da pomognu onima koji izvoze u EU usljed primjene Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM). Prema njegovim riječima, bh. proizvodi će primjenom CBAM-a u prosjeku biti skuplji za 20 posto, čime ne mogu biti konkurentni na tržištu Unije.

Požalio se i na to što još ne postoji strategija infrastrukture kvaliteta proizvoda, što za posljedicu ima i to da su domaće kompanije primorane svoje proizvode testirati u skupim stranim laboratorijama. Podsjetio je da je to nešto što otežava i stranim kompanijama.

Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica je naveo da će dva pitanja biti u fokusu. Jedna je opasnost da Bosna i Hercegovina bude na sivoj listi Komiteta eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (Moneyval). Napomenuo je da za nekoliko sedmica ističe rok unutar kojeg je Bosna i Hercegovina trebala ispuniti sve preporuke Komiteta kako ne bi bila na sivoj listi.

Dio tih preporuka je usvojen, ali dio nije, među kojima su zakon o upravljanju nelegalno stečenom imovinom, zakon o ciljanim finansijskim sankcijama i registar stvarnih vlasnika.

Ako Bosna i Hercegovina bude na sivoj listi, to će značiti, kako je naglasio Ražanica, otežavanje i usložnjavanje transakcija, transakcije će biti dodatno provjeravane itd. Osim toga, postoji opasnost da korespondentni odnosi među bankama budu otežani, odnosno nemogući.

Ocijenio je da su napravljeni veliki iskoraci u pristupanju Bosne i Hercegovine jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) te je pozvao da se ispune ostali uslovi kako bi Bosna i Hercegovina i pristupila SEPA-i.