Samir Avdić o sarajevskim preduzećima: Frapantno je koliko se duguje "Radu", bila je čudna struktura zaposlenih u GRAS-u

Zakonom nije propisano da se članovi rukovodećih organa moraju smijeniti ili da moraju podnijeti ostavku. Neusvajanje izvještaja je često pokazatelj da članovi tih organa više nemaju političku podršku vladajućih. Jedan od kantonalnih zastupnika koji se detaljno bavi pitanjem spomenutih izvještaja je SDP-ov Samir Avdić. Naime, on ih je u razgovoru za Klix.ba problematizirao u nekoliko aspekata.

"Tehnički i sadržajno neadekvatni izvještaji"

Prvenstveno mu je sporna tehnička forma u kojoj se kantonalnim zastupnicima dostavljaju ti izvještaji. Ukazao je da su mnogi od tih izvještaja digitalizirani dokumenti, nastali skeniranjem papirnih, fizičkih dokumenata. To za posljedicu ima da zastupnici, kao niti bilo ko drugi zainteresiran za te izvještaje, ne može ih na računaru ili mobitelu pretraživati na osnovu ključnih riječi.

To je utoliko više problem, istakao je Avdić, kada je riječ o vrlo sadržajnim izvještajima, kakav je onaj npr. Univerziteta u Sarajevu (UNSA) s nekoliko hiljada stranica. Samim tim zastupnici nemaju dovoljno vremena u potpunosti pročitati i analizirati te izvještaje, pa da na skupštinskoj sjednici mogu adekvatno diskutirati o njima i predočiti ih javnosti.

Problem je i u tome što ti izvještaji bivaju tako tehnički pripremljeni da su teško čitljivi. Struktura sadržaja se razlikuje od izvještaja do izvještaja, što je također izazov, a sporan je i sam sadržaj. Naime, Avdić smatra da izvještaji sadrže i podatke koji nisu toliko značajni, kao što su oni o protokolarnim stvarima (npr. broj sastanaka).

Umjesto toga, mišljenja je da bi bilo mnogo prihvatljivije kada bi sadržavali podatke koji se mogu uporediti, čime bi i zastupnici i javnost dobili bolji uvid u stvarno stanje u nekoj od institucija, ustanova ili preduzeća KS.

Djeluje mu da se izvještaji pripremaju tako kako se pripremaju upravo zbog toga da se javnost ne bi bavila suštinskim pitanjima, kao što je npr. šta je planirano i šta je urađeno od onoga što je planirano. Shodno svemu prethodno navedenom, za Avdića je nužno standardizirati način pripreme i podnošenja izvještaja.

Direktor podnosi izvještaj za vrijeme kada nije bio direktor

Podsjetio je da se nerijetko događa da izvještaj podnosi direktor nekog preduzeća, ali za ranije vrijeme, kada uopće nije bio direktor. Dakle, pred Skupštinom KS izvještaj podnosi osoba koja je za direktora izabrana npr. ove godine, ali se sam izvještaj odnosi na vrijeme kada ta osoba uopće nije bila direktor. Ako se taj izvještaj ne usvoji, onda je aktuelni direktor “na meti” javnosti.

Avdić je pri stavu da kantonalni zastupnici ne bi trebali u javnosti biti predstavljeni kao najvažniji koji će se baviti tim izvještajima, već da bi se organi samih kantonalnih institucija, ustanova i preduzeća, njihovi upravni i nadzorni odbori te skupštine, kao najbliže instance, trebali na najodgovorniji i najozbiljniji način posvetiti izvještajima.

"Onda ih u skraćenoj verziji proslijedili Vladi KS, koja bi nakon prihvatanja ili odbijanja tih izvještaja, slala ih na Skupštinu u formi informacije uz preporuke", dodaje.

Obrazložio je zašto smatra da je potrebno promijeniti formu izvještaja koje kantonalni zastupnici razmatraju.

"Upravne strukture preduzeća, institucija i ustanova ne imenuje Skupština, već Vlada, koja bi prevashodno trebala biti odgovorna za prihvatanje ili odbijanje izvještaja. Skupština treba primati k znanju izvještaje i usvajati zakonska rješenja, s obzirom na preporuke Vlade, ako ih prihvati. Tako skupštinske rasprave o izvještajima ne bi ličile na zastupničke performanse, već bismo zajedno gradili bolji ambijent za rad tih preduzeća, institucija i ustanova. To bi ubrzalo i uozbiljilo naš rad”, konstatirao je Avdić.

Stanje u preduzećima

Naglasio je da se na osnovu percepcije javnosti, pa i na osnovu samih izvještaja, može zaključiti da se stanje u preduzećima Vodovod i kanalizacija (ViK) i "Rad" prepoznaje kao prostor za prioritetno djelovanje u njima. Prvobitno je komentirao stanje u ViK-u, fokusirajući se na navode o brojnim nepravilnostima u ovom preduzeću, među kojima su one koruptivnog karaktera.

"ViK se vjerovatno najčešće spominje prvenstveno zbog njegove ogromne važnosti, njegovih dugogodišnjih problema, kao što su veliki gubici vode u sistemu, problema u obračunu potrošnje vode i zbog toga što u medijima, pa često i u Skupštini, slušamo ozbiljne optužbe o navodnim koruptivnim radnjama, kršenju radničkih prava i sl., zbog čega meni, većini građana, a vjerujem I upravi preduzeća nije ugodno", naveo je.

Prema njegovim riječima, živimo u vremenu nepovjerenja, zbog čega bi mu bilo drago, bez namjere da utječe na rad Ureda za borbu protiv korupcije KS, tužilaštva i drugih nadležnih institucija, da oni koji su javno optuživali to uradili u skladu s građanskom dužnošću i zakonom propisani način.

"Pa da i međusobnim optužbama prezasićena javnost u dogledno vrijeme, a nakon službenih istraga, sazna pravu, zvaničnu i dokazanu istinu. Slične optužbe slušamo i za druga preduzeća, ustanove ili političare. Zastupnici imaju ustavom zagarantirani imunitet i ne mogu odgovarati na optužbe izrečene na sjednicama. Zloupotrebom tog imuniteta stvara se atmosfera u kojoj su svi lopovi", dodaje.

Mišljenja je da će javnost vjerovati u ono što želi vjerovati ili u ono što se najbolje medijski plasira, ali da bi bilo najbolje vjerovati nadležnim agencijama, institucijama i organizacijama. Njihovim djelovanjem, uz građanski doprinos svakog od nas i svakog radnika bilo kojeg preduzeća, ocijenio je, vjerovatno bi javnost shvatila kome je najbolje vjerovati.

Kao poseban problem u "Radu" je istakao težak socijalni ambijent u kojem njegovi zaposlenici rade, ali i još uvijek nedostajuća sredstva za rad. Izdvojio je ono što je nazvao frapantnim.

"Frapantno je da ovom preduzeću njegovi korisnici usluga po različitim osnovama duguju 60 miliona KM, ako imam valjan podatak. Riječ je o potraživanjima koja se se akumulirala u posljednjih 30 godina. I u ostalim preduzećima su velika potraživanja na osnovu neplaćenih računa za pružene usluge. Nevjerovatno je da iko može pomisliti da treba bilo koju uslugu, koja se inače naplaćuje, koristiti besplatno jer je pruža javno preduzeće", podsjetio je.

To je za Avdića pokazatelj da se konačno mora započeti s naplatom ovih dugova, a kao jedno od mogućih rješenja vidi i u osnivanju neke vrste trgovačkog suda, kao privremenog sudskog odsjeka, koji bi se isključivo bavio ovim pitanjem. Za njega je potrebno i pooštriti interne kontrole kada su u pitanju službe za evidentiranje korisnika i naplatu usluga.

Govoreći o "Radu", naveo je da i sami građani moraju mijenjati svoje stavove, prvenstveno o okolišu.

"Nelegalne deponije ne stvaraju vrane i napušteni psi, već ljudi, neki građani. Takav stav, nadam se, mijenjat će se formiranjem komunalne policije - s konkretnim nadležnostima ostaje moj zahtjev prema ministru", istakao je.

Osvrnuo se i na stanje u preduzeću GRAS, naglasivši da je njegov najveći problem taj što su prethodne vlasti ostavile ogromne dugove, ali i prilično, kako je konstatirao, čudnovatu strukturu zaposlenika.

"Kao i druga preduzeća, GRAS nažalost ima mnogo invalida rada, a koji su se zbog invaliditeta morali premjestiti na druge radne pozicije. Uglavnom se vozači premjeste u administraciju, što za posljedicu ima da GRAS-u nedostaju najpotrebniji radnici", ukazao je.

Podsjetio je da je upravo ovo preduzeće bilo najveći izazov te da je od 2018. po osnovu presuda za tužbe zaposlenika, omogućenih, kako je ocijenio, štetnim ugovorima iz 2007., tim zaposlenicima uplaćeno više od 80 miliona KM. Dug nastao na osnovu spomenutih presuda još nije u potpunosti isplaćen.

Pitanje holdinga

Avdić nije saglasan s kantonalnim ministrom komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Mladenom Panudrevićem da nije potrebno formirati holding komunalnih preduzeća. Dakle, zagovara formiranje neke vrste holdinga, ali ne po uzoru na Zagreb, već po uzoru na Ljubljanu ili Graz, kao pozitivne primjere.

Mišljenja je da bi se formiranjem neke vrste holdinga omogućilo da se uprave i krugovi svih komunalnih preduzeća smjeste u jednu zgradu jer, kako je izjavio, nije nužno da zgrade tih uprava budu na najatraktivnijim lokacijama u KS.

"Zašto ne napraviti zajedničke zgrade za javna preduzeća na manje atraktivnim lokacijama, a postojeće iznajmiti ili prodati, pa ta sredstva potrošiti u razvoj tih preduzeća. Zašto iznajmljivati mehanizaciju i plaćati privatnim firmama nešto što bi mogla uraditi javna preduzeća u slučaju postojanja holdinga", dodaje.

Poručio je da je potrebno promijeniti stav da u komunalnim preduzećima rade uhljebi jer oni nisu, kako je konstatirao, većina.

"Većina radnika vrijedno zarađuje platu i potrebna im je naša podrška. Kada promijenimo direktore i uprave, ponovo ostaju radnici. Kada plaćamo internet, kablovsku i telefon, sjetimo se koliko su poskupili u odnosu na prije 10 ili 15 godina, a nisu usluge komunalnih preduzeća. Primjera radi, usluge 'Pokopa' nisu mijenjane u posljednjih 20 godina. Kada se žalimo na pun kontejner, onda smo barem morali platiti račun za odvoz smeća, a ako plaćamo, znamo koliko dugo se cijena te usluge nije mijenjala", naglasio je Avdić.

Ne misli da je nužno i to da Vlada KS odobri komunalnim preduzećima da promjene svoj cjenovnik, ali da onda to može značiti da Vlada mora još više subvencionirati ta preduzeća. Prema njegovim riječima, budžet nije sehara kojoj niko nije vidio dno.