"Da je menadžment GRAS-a bio kvalitetniji u poslijeratnim okolnostima do danas nikada preduzeće ne bi došlo u situaciju u kojoj je sada. Sporazum koji podrazumijeva davanje novca neuslovljavanjem vođenja GRAS-a kvalitetnim menadžmentom neće rezultirati ničim", rekao je.
Šunje je napomenuo da bi bilo dobro da se napravi računica novca koji je dat GRAS-u od završetka rata do danas.
"Vjerovatno bi to bio veliki iznos, a u principu se nije napravio nikakav kvalitetan pomak. To je sada jedan drugi problem. Problem je u upravljanju državnim preduzećima - generalno. Državna preduzeća su pod potpunom kontrolom političkih partija i jednostavno se ne obaziru na kvalitet menadžmenta. Na te pozicije se dovode politički poslušnici iz njima znanih razloga. Davanje novca ne znajući da li je dostatan da ga upotrijebi na drugi način je bacanje novca", upozorio je.
Među onima je koji misle da je GRAS, kako je izjavio, zreo za radikalne poteze, a osvrnuo se i na dugovanja preduzeća.
"Ta dugovanja su stvarno enormna i rezultat su činjenice da se to godinama guralo pod tepih, da se glava okretala u stranu. To otvara pitanje upravljanja svim državnim preduzećima. Politička kontrola je prevazišla svaku mjeru", ponovio je Šunje.
Napomenuo je da su različite političke stranke u Kantonu Sarajevo bile na vlasti, ali da je njihov način upravljanja GRAS-om bio isti.
"On se svodi na isto, a to je da političke partije na vlasti ne tretiraju ta preduzeća na način kako bi ona trebala biti tretirana, orijentirana kao biznis. Nažalost, ne postoji svijest da kvalitet biznisa zavisi od biznisa menadžmenta i da se menadžmentu moraju dati odriješene ruke", naglasio je.
Ocijenio je da višak broja radnika postoji u većini javnih preduzeća i da ih stranke tretiraju kao politički plijen.
"Tu je problem u mentalnom sklopu, u načinu upravljanja. Problem GRAS-a je odraz onoga što je prisutno na svim nivoima vlasti", dodao je.
Potcrtao je da se mora napraviti revizija strukture dugovanja preduzeća i analizirati troškovna strana u smislu broja radnika i resursa koji se koriste. Smatra da situacija u GRAS-u traži krizni menadžment.
Komentarisao je i najavu da će se sporazum provoditi u narednih nekoliko godina.
"Morate imati jasan plan šta ćete raditi. Donesete plan za narednih deset godina, a onda na narednim izborima druga politička opcija dobije vlast i počisti menadžment ne vodeći računa da li je dobro radio!", ukazao je.
Kako je naveo za Klix.ba, ne zna da postoji menadžment koji je dobro radio, a da ga nova vladajuća garnitura nije sklonila. Izjavio je da je pobornik javnih preduzeća, ali da moraju dobro poslovati.
Šunje, koji je jedan od autora studije o društveno-ekonomskoj opravdanosti formiranja holdinga javnih komunalnih preduzeća u Sarajevu, je ranije poručio da bi GRAS trebao biti dio holdinga.
Šta su potpisali GRAS i Vlada KS?
Sporazumom koji je usvojila Skupština KS su utvrđene obaveze GRAS-a, kao i kantonalne vlasti za poboljšanje stanja u preduzeću. Obaveze preduzeća su sljedeće:
-
Postići sporazum s radnicima preduzeća koji imaju tužbe prema preduzeću na način da se zaključi sporazum o isplati obaveze osnovnog duga na rate i uz uslov da radnici odsutanu od svojih potraživanja za kamate;
-
Povući sve tužbe koje je pokrenuo GRAS protiv Kantona Sarajevo uz izjavu da ne postoji mogućnost ponovnog pokretanja tužbe po istom osnovu;
-
Uprava preduzeća i Sindikat uposlenika će pristati na bezuslovno provođenje restrukturiranja kroz smanjivanje broja uposlenih i donošenje optimalne organizacione strukture u skladu sa Zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo od 31. jula 2017. kojim su utvrđene mjere za reorganizaciju i sanaciju i preporukama Studije o restrukturiranju preduzeća, koja je urađena uz pomoć Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini;
-
Osigurati podršku preduzeća i Sindikata uposlenika u realizaciji svih projekata investiranja u javni prijevoz.
Vlast se obavezala na sljedeće:
-
Planirati dodatna sredstva u budžetima za period od 2021. do 2030. godine za rješavanje dugovanja koja su navedena u članu 2. Sporazuma u tačkama 1., 2. i 3. u ukupnom iznosu od 150 miliona KM, odnosno u minimalnom iznosu od 15 miliona KM godišnje;
-
Investirati sredstva u kapitalne projekte iz oblasti javnog prijevoza putnika u periodu od 2021. do 2025. u minimalnom iznosu od 210 miliona i 514.130 KM;
-
Planirati redovna sredstva za subvencije javnog prijevoza putnika (za prijevoznike GRAS i Centrotrans) i pokriće gubitka GRAS-a za period od 2021. do 2030. u minimalnom iznosu od 30 miliona KM godišnje;
-
Planirati dodatna sredstva u budžetu za ovu godinu u minimalnom iznosu od pet miliona i 660.000 KM za izimirenje dijela obaveza prema Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine po tužbama radnika zbog radnih sporova.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
