Privrednicima Livanjskog kantona granica "pred kućom", a moraju ići na stotine kilometara udaljene prijelaze

Granični prijelaz Kamensko, koji povezuje općinu Livno u BiH s Imotskim u Republici Hrvatskoj, predstavlja najlogičniju i najbližu rutu za izvoz livanjskog sira prema tržištu EU. Udaljenost od glavnih proizvodnih pogona do Kamenskog iznosi manje od 40 km, dok su alternativni prijelazi koji ispunjavaju uvjete za izvoz proizvoda životinjskog porijekla (npr. Bijača ili Bosanska Gradiška) udaljeni nekoliko stotina kilometara.

Zbog toga su proizvođači primorani transportirati robu dužim i skupljim rutama, što povećava troškove logistike, opterećuje poslovanje i dovodi do smanjenja konkurentnosti na inozemnim tržištima. Također, zbog osjetljivosti mliječnih proizvoda na temperaturne i vremenske uvjete, duži transport povećava rizik od kvarenja ili smanjenja kvalitete proizvoda.

Glavni izazov leži u nedostatku carinskih i sanitarnih inspektora ovlaštenih za kontrolu životinjskih proizvoda na samom prijelazu.

Iako je GP Kamensko jedan od važnijih putnih pravaca za izvoz robe iz Livanjskog kantona, ne nalazi se na listi odobrenih graničnih prijelaza za izvoz proizvoda životinjskog porijekla prema EU.

To znači da proizvođači moraju koristiti udaljenije prijelaze, poput onih u Gradišci ili Bijači, što značajno povećava troškove transporta, produljuje vrijeme isporuke, te smanjuje konkurentnost livanjskog sira na zahtjevnom EU tržištu.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović inicirao prekategorizaciju GP Kamensko, a tim povodom za Klix.ba je otkrio da su otvoreni razgovori sa Evropskom unijom na nivou institucija BiH.

"Inicijativa za prekategorizaciju graničnog prijelaza Kamensko u prvu kategoriju je prošla povjerenstvo za Ustav i očekujem je vrlo brzo u Domu naroda i u Zastupničkom domu i vjerujem da će biti usvojena i da će donijeti dobro svim gospodarstvenicima u svim županijama koje levitiraju prema tom graničnom prijelazu", naveo je.

Budući da je to bio prijelaz prve kategorije, Cvitanović smatra da je nužno da Vijeće ministara BiH otvori razgovore sa Hrvatskom i Evropskom unijom i vrati ga i prvu kategoriju, budući da ispunjava sve tehničke uvjete u prvu kategoriju graničnog prijelaza.

"Gospodarstvenici trpe jako puno štete, financijskih izdataka, jer ispred svojih vrata imaju prijelaz koji ispunjava sve tehničke uvjete, ali ne mogu ga koristiti jer nije tako kategoriziran, moraju prijeći puno kilometara da bi došli do Bijače ili do Gradiške i praviti ogromne troškove", izjavio je. Mišljenja je da sredstva koja troše na te troškove mogu puno pametnije investirati.

"Koliko ja znam, Ministarstvo vanjske trgovine je otvorilo razgovore sa Evropskom unijom o prekategoriziranju graničnog prijelaza Kamensko, graničnog prijelaza Izačić i mislim da će brzo u tu fazu doći i granični prijelaz Svilaj što će omogućiti svim gospodarstvenicima iz BiH i svih područja da mogu koristiti najbliže granične prijelaze koje ispunjavaju tehničke uvjete i tako drastično smanjiti troškove i ubrzati proces razmjene roba sa Evropskom unijom."

Domaći proizvođači sa ovog područja BiH ističu da je ovakva situacija demotivirajuća za lokalne poljoprivrednike i poduzetnike, koji već ulažu napore u održavanje tradicionalne proizvodnje i ispunjavanje EU standarda kvalitete.

Pored toga, sporost administrativnih procedura i nedovoljna podrška institucija dodatno otežavaju plasman livanjskog sira izvan granica BiH.

Za rješavanje ovog problema potrebno je da nadležne institucije, prije svega Ured za veterinarstvo BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te lokalne vlasti, pokrenu inicijativu za kategorizaciju GP Kamensko kao službenog prijelaza za izvoz proizvoda životinjskog porijekla.

Time bi se omogućilo lakše i brže izvođenje robe, ojačala lokalna ekonomija, te potaknula poljoprivredna proizvodnja u ruralnim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Rješavanje ovog pitanja nije samo logističko, već i razvojno i strateško – jer se tiče opstanka tradicionalnih proizvoda, kao i zadržavanja stanovništva u manje razvijenim područjima.

Nedostaci sadašnjeg statusa graničnog prijelaza

Trenutno, GP Kamensko nije registriran kao službeni prijelaz za promet robe životinjskog porijekla prema Europskoj uniji. Razlozi za to uključuju:

Nedostatak inspekcijskih službi - na prijelazu ne postoje stalno prisutne veterinarske, fitosanitarne i sanitarne inspekcije sa EU akreditacijom;

Nedostatak odgovarajuće infrastrukture - prijelaz ne posjeduje hladnjače, sanitarne blokove ni inspekcijske prostore za pregled proizvoda koji zahtijevaju kontrolu po EU standardima;

Administrativna nepovezanost - izostanak koordinacije između državnih i entitetskih institucija dodatno usporava svaki pokušaj unapređenja statusa prijelaza.

Ekonomske posljedice za lokalne proizvođače

Zbog ovih prepreka, lokalne mljekare i zadruge koje proizvode livanjski sir, ali i drugi poljoprivredni proizvođači, trpe direktne i indirektne gubitke. Povećani logistički troškovi, duže vrijeme isporuke i ograničeni kapaciteti izvoza dovode do: smanjenja izvoznog potencijala, ograničenja širenja na nova tržišta, rizika gubitka postojećih kupaca zbog neisplativosti ili kašnjenja, gubitka radnih mjesta u lokalnoj zajednici, povećanog pritiska na male proizvođače da odustanu od proizvodnje.

U krajnjoj liniji, sve to utječe i na održivost ruralnih zajednica i demografsku sliku područja Livanjskog kantona.

Kategorizacija GP Kamensko kao punopravnog izvozno-carinskog prijelaza za proizvode životinjskog porijekla predstavljala bi ključni korak ne samo za razvoj livanjske regije, već i za afirmaciju domaćih brendova na tržištima Evropske unije.

Livanjski sir je jedan od najprepoznatljivijih i najcjenjenijih autohtonih proizvoda Bosne i Hercegovine. Ovaj tradicionalni polutvrdi sir, proizveden prema stoljetnim recepturama u Livanjskom polju, nosi snažan kulturni i ekonomski značaj za regiju jugozapadne Bosne.