Predavači sa Sarajevo Business Foruma u Klix Studiju: Ključni savjeti za investicije, razvoj i trendove

Regionalna direktorica odjela za Evropu pri UN Turizmu Cordula Wohlmuther je govorila o turizmu u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu, prvenstveno se osvrnula na trendove bh. turizma.

"Ukratko, raste. Potpuni je oporavak turističkog sektora nakon pandemije koronavirusa. Bilo je 1,3 milijarde međunarodnih dolazaka turista iz cijelog svijeta. Rast je u svim odredištima. Mnogo je novih destinacija na turističkoj karti, a jedna od njih je Bosna i Hercegovina. Bilježimo povećanje međunarodnih dolazaka za 30 posto i noćenja za 25 posto tokom prošle godine. To znači da će biti još više onih koji žele posjetiti Bosnu i Hercegovinu", ocijenila je.

Napomenula je na to da postoji nekoliko stvari kojima se može doprinijeti turističkom razvoju.

"To je otvaranje zemlje još više, što podrazumijeva liberalizaciju viznog režima. Svakako je bitna i infrastruktura, poput aerodroma, cesta, autocesta i željeznica, kojima će se olakšati kretanje. Posebno je važno pitanje održivosti. Naime, savremeni turisti traže održive destinacije. Nužno je ulagati i u smještaj i ugostiteljstvo kako bi bili zeleniji i održiviji", ukazala je.

Sugerirala je svakoj državi da turizam razvija tako da ne izgubi svoju autentičnost te je podsjetila da neke od njih imaju dobre i naprednije prakse u turizmu. Kao primjer za to je istakla Austriju.

"Osvrnula bih se na Tirol u Austriji, odakle dolazim. Naime, turizam je 100 godina u krvi Tirolaca. Dobar je model kako živjeti održivo, unaprijediti turizam i povezati te dvije stvari. Ne volim poređenja, ali postoje države s rastućim brojevima, kao što su Hrvatska i Albanija", navela je Wohlmuther.

Pitali smo je koliko će austrijsko domaćinstvo Eurosonga sljedeće godine doprinijeti turizmu ove zemlje

"Već postoje prve procjene koliko Austrija treba uložiti u organizaciju. Koštat će to nekoliko miliona za organizaciju, ali već se vidi ekonomski utjecaj. Povrat od ulaganja bit će višestruk. Bit će dodatnih nekoliko hiljada posjetitelja, a ekonomska vrijednost je ogromna", tvrdi.

Podijelila je svoje utiske o Sarajevu, u kojem je drugi put, te je istakla ono za šta misli da je ovaj grad u prednosti u odnosu na neke druge.

"Jedinstveno je i autentično. Različite su kulture, raznovrsna hrana, divna gastronomija, a degustacija svega toga je jedinstveno iskustvo. Mislim da je to jedna od najpoznatijih destinacija. Samo ime Sarajevo zvuči prelijepo. Definitivno vrijedi ponovo doći, a tu je i cjenovna pristupačnost. Kada pijete kafu, ne plaćate pet eura samo zato što je na glavnom trgu. Prija ta pristupačnost", kazala je.

Digitalizacija

Državna sekretarka u Ministarstvu za digitalnu transformaciju Slovenije Aida Kamišalić Latifić je u Klix Studiju govorila o slovenskom iskustvu digitalizacije javne uprave i ostalih segmenata društva. Navela je ono što su neke od najvećih investicija Slovenije u ovom aspektu, a od kojih bi korist mogla imati i Bosna i Hercegovina.

"Jedna od naših najvećih investicija je superkompjuter i fabrika vještačke inteligencije. Riječ je o investiciji od 150 miliona eura, od čega pola dobijamo od Evropske komisije. Postoji mogućnost da nakon potpisivanja memoranduma s Bosnom i Hercegovinom na SBF-u, u ovaj projekat uključimo i Bosnu i Hercegovinu. Želimo da male i srednje bh. kompanije imaju pristup superkompjuteru", naglasila je.

Tema razgovora su bili izazovi u digitalnoj transformaciji, kao što je strah od toga da li će ona uzrokovati nestanak radnih mjesta.

"Glavni izazov je da ljudi to prihvate, da razumiju o čemu je riječ, šta je suština digitalne transformacije, da nema straha od toga. S vještačkom inteligencijom zanimanja neće nestati, ali će se preoblikovati. Za vještačku inteligenciju potrebni su kadrovi koji imaju znanje o vještačkoj inteligenciji. Oni su ti koji će zamijeniti one koji nemaju dovoljno znanja, koji nemaju digitalne vještine", smatra Kamišalić Latifić.

Istakla je ono u čemu je Slovenija pogriješila i ono čemu je sada posvećena.

"Slovenija je po pitanju digitalnih vještina napravila greške u prošlosti jer se nije dovoljno posvetila tome. Puno ulažemo u neformalno obrazovanje jer se u formalnom obrazovanju teže prave pomaci. Postoje tri vrste tendera na kojima nudimo novac onima koji mogu osmisliti kurseve za različitu populaciju. Jedna kategorija su oni starosti od šest do 29 godina, druga kategorija su odrasli i treća kategorija su stariji od 65 godina. Svakoj od tih kategorija treba nešto drugačije. Samo za edukaciju djece i mladih trenutnim tenderom je namijenjeno šest miliona eura", rekla je.

Tehnologija u finansijama

Profesor finansija na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru Emir Hrnjić je u Klix Studiju govorio o primjeni tehnologije u finansijama. Pitali smo ga koliko Bosna i Hercegovina kaska po ovom pitanju.

"Svi kaskaju, ali je samo pitanje koliko se kaska. Dođem u Bosnu i Hercegovinu, gdje se družim s bankarima i poduzetnicima, želeći da naučim od njih. No, primijetio sam da iako kaskamo, postoje programi, kao što su dva programa Centralne banke Bosne i Hercegovine, te energija i motivacija. Kada postoji energija i motivacija, mnogo je lakše sustići i prestići svijet", konstatirao je.

Uvjerava u to da su u Singapuru zainteresirani za Bosnu i Hercegovinu, odnosno da njegovi partneri iz Singapura i on razmišljaju o poslovanju u Bosni i Hercegovini, ostatku Zapadnog Balkana i šire. Izdvojio je nekoliko primjera koji govore koliko je Singapur digitalizirao svoje finansije.

"U Singapuru postoji digitalna infrastruktura koja se zove pay now (plati sada). Podrazumijeva to da mi je potreban samo vaš broj telefona i ja ću vam odmah poslati novac. Više od 98 posto stanovnika Singapura je dio te mreže. Sada uspostavljamo bilateralne mreže s državama, kao što su Tajland, Indija, Malezija, a slijede Filipini i Indonezija. Riječ je o instant transferu novca s mog računa na vaš račun samo preko broja mobitela", naglasio je.

Hrnjić je zatim obrazložio i ostale primjere digitalizacije finansija u Singapuru.

"Postoji i regualtorni send box za kompanije finansijskih tehnologija(fintech) koje žele eksperimentirati s novim proizvodima, ali da to rade u okruženju u kojem neće napraviti velike probleme. Treća stvar je digitalna valuta Centralne banke. Vrlo je važno šta je Singapur uradio s tom digitalnom valutom. Uradili su sve da se ta valuta može lansirati ove minute, ali je još nisu lansirali. Nisu sigurni da li ona donosi više beneficija nego troškova, ali su sve učinili da nisu iza Kine, Kambodže i drugih zemalja koje su je uvele", naveo je.

Za države kao što je Bosna i Hercegovina je sugerirao to da je najbolje da se vlast u njima skloni s puta i pusti bankarima, poduzetnicima i investitorima da rade posao onako kako znaju.

Cijeli intervju i gostovanje Cordule Wohlmuther, Aide Kamišalić Latifić i Emira Hrnjića u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.