Efekti zakona
22

Povećava se broj registrovanih zakupaca na pijacama u Kantonu Sarajevo

Piše: A. B.
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: D. S./Klix.ba)
Nakon što je 26. decembra prošle godine zvanično počela primjena izmijenjenog Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH, kojim je propisano da svaki korisnik mora biti registrovan kao trgovac-pojedinac, poljoprivredni proizvođač ili obrtnik, na pijacama u KS do početka aprila to su učinila 203 zakupca, a njihov broj sve više raste. Iz KJKP Tržnice-pijace su naveli kako je to pozitivan pomak, ali problem i dalje predstavljaju nelagalni prodavači.

Jasmin Terović, direktor preduzeća Tržnice-pijace, naveo je da je zadovoljan dosadašnjim odzivom zakupaca kada je riječ o njihovoj registraciji te da je ostalo još njih 20 posto koji to nisu učinili. Dodao je da je od 250 zakupaca, koliko ih je bilo prije primjene zakona, do početka aprila registrovano 203, ali da njihov broj raste.

"Dolaskom proljeća povećava se i taj broj zahtjeva za registraciju, u proteklih pet-šest dana dobili smo desetak novih zakupaca i ja se nadam da ćemo s početkom sezone dobiti i svih ovih 250. Također, od početka primjene zakona zakupcima su ponuđeni i određeni popusti prilikom unajmljivanja stolova i magacina, a njihova obaveza uz to je da još plaćaju 156 KM za PIO i 70 KM paušal za porez na dohodak", pojasnio je.

Terović je naglasio da dodatno opterećenje za poslovanje ovog preduzeća predstavljaju određeni uslovi za registraciju koji su propisani zakonom. Riječ je o tome da svaki zakupac mora imati završeno minimalno osnovno obrazovanje kako bi se mogao registrovati.

"Raniji zakupci romske populacije se ipak nisu mogli registrovati, jer nisu ostvarili te minimalne uslove koji su propisani zakonom, tako da smo izgubili nekoliko zakupaca romske populacije koji su radili konkretno na pijaci na Ciglanama i time nismo zadovoljni", dodao je.

Naveo je i nedovoljnu kontrolu nadležnih inspekcija kada je riječ o nadzoru i suzbijanju nelegalne trgovine s obzirom na to da je njihov broj sve veći i predstavljaju nelegalnu konkurenciju ljudima koji izmiruju svoje obaveze prema državi.

"Mislim da država mora uraditi mnogo više kada je riječ o suzbijanju ilegalne prodaje, jer je to obećano odmah nakon početka primjene ovog zakona. Apelujem i na lokalne zajednice koje izdaju javne površine tokom praznika da ipak od tih ljudi kojima daju rješenja traže i da se registruju za prodaju te robe", rekao je Terović.

Terović je kazao da postoje određene odredbe zakona koje bi trebalo izmijeniti.

"Prema ovom zakonu zakupce ne može zamijeniti niko, jer je on registrovan kao trgovac pojedinac koji ličnim radom obavlja svoju djelatnost. Ukoliko se dogodi da se neko od njih razboli ili treba otići na godišnji odmor, ne može ga niko zamijeniti, čak ni uži član porodice i mislim da bi to trebalo mijenjati u zakonu", dodao je.

Posjetili smo pijacu Markale i porazgovarali s prodavačima koji su nam rekli da su ispoštovali sve ono što je od njih zakonom traženo, ali da su i dalje uplašeni za svoju egzistenciju jer su nameti veliki.

Suada Husić živi u Visokom i već deset godina sezonski radi na Markalama te je registrovana kao proizvođač. U Visokom ima svoju zemlju na kojoj uzgaja povrće koje prodaje te joj je, kako nam je rekla, sreća što sav novac koji zaradi ide njoj, jer nije obavezna plaćati dobavljače. Registracija joj je, kako nam je navela, samo pomogla u tome da dobije poticaje, jer je proizvođač pa tako može pokriti troškove.

"Ne mogu reći tačno koliko mjesečno izdvajam za plaćanje obaveza prema državi i preduzeću Tržnice-pijace, jer ne dolazim svaki dan u mjesecu ovdje, već samo kad imam proizvode koje mogu prodati. Zimi ne radim jer ne otkupljujem, već prodajem svoju robu. Ono što redovno plaćam mjesečno jesu doprinosi, a to je nešto više od 150 KM za PIO i paušal za porez na dohodak. Osim toga, cijelu godinu plaćam i rezervaciju stolova koja košta 30 KM, a njihovo iznajmljivanje samo onaj dan kad radim", ispričala nam je Suada.

I Džihad Hadžić je također proizvođač, međutim, on svaki dan dolazi na Markale posljednjih 20 godina. Registrovao se prije pet godina, jer, kako nam je rekao, ranije je mislio na potrebni staž i penziju. Mjesečno izdvaja 1.000 KM za izmirenje svih obaveza prema državi i Tržnicama-pijacama.

"Živim na Kobiljoj Glavi i tu imam zemljište gdje uzgajam svoje proizvode. Naravno nije jednostavno, mnogo se novca izdvaja za sve namete, ali opet može biti da se preživi iako prodaja nije kao što je nekada bila", kazao nam je Džihad.

Ništa manje novca ne izdvaja ni Derviša Halimić koja već posljednjih deset godina dolazi iz Visokog na Markale. Kazala nam je da nije zadovoljna odredbama novog zakona jer, kako nam je rekla, nema dovoljno godina radnog staža da ostvari penziju, a i ono što zaradi većinom potroši za namete koje je obavezna plaćati.

"Svaki dan mi treba najmanje 40 KM za prijevoz i iznajmljivanje stolova, bez obzira na to koliko zaradim, tako da se to ne isplati. Zimi već odavno ne dolazim da radim, jer ljudi sve manje kupuju, konkurencija je velika, tržni centri sve više prodaju voće i povrće, a tu su i nelegalni prodavači. Jedino kada je sezona uspije se malo više zaraditi, ali s ovim nametima bit će dovoljno da se preživi", zaključila je Derviša.