Poslovni konsultant Željko Hanžek: U Zaljevu često pitaju zašto BiH nema poslovni interes prema njima

Nakon studija medicine u Hrvatskoj, u Austriji je studirao ekonomiju. Za biznis kao takav počeo se interesirati po odlasku u Istanbul, na poziv jedne od najvećih turskih farmaceutskih kompanija. Šest godina je bio u Turskoj, gdje je počeo učiti stvari koje, kako je sam rekao u intervjuu za Klix.ba, nije znao.

Iranska vlada ga je 2018. pozvala u Teheran, gdje je radio kao njen savjetnik za projekte razvoja i saradnje na području Evrope i Bliskog istoka. Radeći taj posao ostvario je mnogo kontakata na Bliskom istoku. Četiri godine je živio i u Omanu, gdje je bio savjetnik vlade ove države. Živio je u Sarajevu, a u posljednjih nekoliko godina živi u Rijadu.

Hanžek tvrdi da se nikada nije pokajao što je posao ljekara zamijenio poslom poslovnog savjetovanja. Naime, kako nam je rekao, kao ljekar bavio se teškim i ozbiljnim zdravstvenim problemima. To ga je u jednom trenutku emotivno zasitilo jer se suočavao s tragičnim ljudskim sudbinama, svjestan da je to dio ljekarskog posla. Kako je sam ocijenio, kada vas posao više ne ispunjava, onda je vrijeme za promjenu posla.

Zbog toga je odlučio postati poslovni konsultant, opisavši ovaj posao kao nešto što je vedro. Kao poslovni konsultant sebe smatra poslovnom vezom između Evrope i Bliskog istoka, gdje ima veliko iskustvo, sjeverne Afrike i latinske Amerike.

U intervjuu za Klix.ba je govorio o tome šta je poslovna komunikacija danas, da li je imidž i dalje relevantan u toj komunikaciji, koliko kulturološke razlike u poslovnoj komunikaciji utječu na poslovne rezultate, koje su komparativne prednosti kompanija iz bivše Jugoslavije na tržištu Zaljeva i koje su zaljevske ekonomije najpotentnije.

Koja su osnovna obilježja i trendovi savremene poslovne komunikacije?

Moderna tehnologija je svepristuna i smiješno je reći da možemo bez nje. No, ljudski faktor - toplina stiska ruke, pogled, susret uživo ne može ništa zamijeniti. U živoj komunikaciji se ispoljava energija, što doprinosi kvalitetu poslovnog razvoja. To je nešto što sigurno još zadugo neće nestati i ono na čemu će se bazirati poslovni rezultati i uspjesi.

Moje 20-godišnje iskustvo u biznisu to potvrđuje. Lično posvećujem pažnju ljudskoj noti, komunikaciji uživo, susretima kojima se osnažuje ljudski faktor. Zapravo, to je nešto što nikada neće nestati.

Da li je imidž, pa i u vizualnoj formi kao najbanalnijoj, i dalje relevantan u poslovnom komuniciranju?

Rekao bih da ima neki svoj značaj, ali je to samo mali uvodni dio iza kojeg uvijek mora stajati okvir niza drugih kvaliteta i vrijednosti na kojima će se graditi poslovni odnos. Govorim o poštovanju, iskrenosti, ljubaznosti, otvorenosti, srdačnosti. To je nešto što doprinosi da se imidž održi. Imidž se može stvoriti, ali ga je puno teže zadržati. Zadržavanje imidža se temelji na čuvanju spomenutih vrijednosti.

Dakle, imidž mora imati utemeljenje u stvarnom životu?

Tako je. Mi smo čulna bića, tako da ne možemo zanemariti prvi dojam jer će se on dogoditi. Ipak, poslije toga mora postojati okvir niza drugih vrijednosti i kvaliteta na osnovu kojih će se biznis razvijati.

Koliko kulturološke razlike u poslovnoj komunikaciji utječu na
poslovne rezultate?

Jako mnogo. Možda nam se na samom sastanku ne čini da je to nešto jako važno. No, vjerujte mi da je to izuzetno važno jer je temelj za razvoj odnosa. Poznavanjem i poštovanjem kulture druge strane, stvarate želju da vas ona ponovo vidi, da s vama komunicira. Poznavanjem i poštovanjem kulture pokazujete da ste neko na koga se može ozbiljno računati. To je tako u arapskom svijetu, ali i svugdje drugo.

Ispričat ću vam ono što se dogodilo u februaru ove godine. Mene je Vlada Hrvatske zamolila da hrvatsku poslovnu delegaciju odvedem u Saudijsku Arabiju i da tu pokušam napraviti poslovne kanale. Kazao sam im da moramo educirati ljude kako bi bili spremni za odlazak u Saudijsku Arabiju. Temeljnim poznavanjem njihove kulture možemo ostaviti nekakav trag i stvoriti želju kod Saudijaca da sarađuju s Hrvatskom.

Primjera radi, educirao sam ih o tome da se ne mogu rukovati sa
ženom, kafu moraju uzeti s desnom rukom itd. Hrvati nemaju iskustva saradnje s muslimanskim svijetom. Moraju učiti više nego što bi to trebao neki privrednik iz Sarajeva. Izuzetno sam ponosan na to što sam na centralnom dnevniku saudijske televizije, gdje sam govorio, dobio potvrdu da smo izrazili izuzetno poštovanje prema saudijskoj kulturi.

Koje su komparativne prednosti kompanija iz bivše Jugoslavije na bliskoistočnom tržištu?

Privrede ove regije imaju izuzetnu šansu. Ne mogu objasniti koliko Zaljev voli Bosnu i Hercegovinu. Često pitaju zašto Bosna i Hercegovina nema poslovni interes prema njima, koliko ga oni imaju prema Bosni i Hercegovini. Ne znam zašto je to tako, ali bih volio otvoriti oči i uši bh. privrednika da postoji ozbiljan potencijal.

Ljubav u Zaljevu prema Bosni i Hercegovini bi trebala biti samo dodatni generator zašto bi se bh. privrednici trebali uključiti u komunikaciju sa Zaljevom, prvenstveno sa Saudijskom Arabijom koja je izuzetan akcelerator privrednog razvoja cijele te regije.

Ekonomija koje bliskoistočne zemlje je najpotentnije - da li je to upravo saudijska ekonomija s obzirom na njenu diverzifikaciju?

Jako ste to tačno rekli. Predlažem svakom ko ima poslovni potencijal, želju i temelj da se poslovno razvija, da započne komunikaciju sa Saudijskom Arabijom. Ova država je sada, i to će biti u narednih 10 godina, mjesto na kojem se realizira nekoliko hiljada projekata - od hrane, preko namještaja, do tehnologije.

Sve su to projekti planirani "Vizijom 2030". U sklopu tog projekta će se organizirati Expo, Svjetsko nogometno prvenstvo, Olimpijske igre. Samo spomenuto je dovoljan razlog da se bh. privreda okrene saradnji sa Saudijcima.

Dovoljno je reći da se samo u regiji Rijada planira izgradnja 80 hotela u narednih pet do 10 godina. Zamislite samo koliko je namještaja potrebno za te hotele. Koliko je potrebno hrane za Olimpijske igre i Expo!? Uprkos svemu tome, bh. kompanije, koje su mnoge od njih vrlo organizirane, nisu prisutne na saudijskom tržištu.

Bosna i Hercegovina spava i treba se pokrenuti jer su ogromne prilike u tom dijelu svijetu. Temeljem arapske ljubavi prema Bosni i Hercegovini bilo bi vrlo vrijedno napraviti korak naprijed i osnažiti poslovne odnose. Cijela arapska regija ima veliku želju za saradnjom s Bosnom i Hercegovinom. Došao sam u Sarajevu da ovdašnjim privrednicima otvorim oči kolika je ta želja.

Da li razvoj poslovne saradnje s Bliskim istokom otežavaju
predrasude i stereotipi prema njemu?

Predrasude i stereotipi postoje s bh. strane, ali ne i s arapske. To je moj dojam. Bh. privrednici mi postavljaju pitanja zbog kojih imam dojam da je činjenica ono što ste me pitali. Ozbiljne su predrasude uprkos religijskim i kulturološkim poveznicama.

Da li je Saudijska Arabija zaista toliko dinamična kako nam to prikazuju svjetski mediji?

Definitivno da. Od 2018. je taj uzlet toliki da kada napustim zemlju i vratim se 15 dana poslije, uvijek vidim neku novu promjenu, i to ozbiljnu, kvalitetnu i uspješnu. Društvo se razvija u cjelini. Sve je to razlog da se bh. kompanije ukrcaju u saudijski brzi voz prepun mogućnosti.

Da li je potrebno zamijeniti trenutno zanimanje ako smo emotivno zasićeni njime?

Apsolutno da. Psihijatrija koja se bavi biznisom kaže da bi se posao trebao mijenjati svakih pet godina. Kada vas posao ne ispunjava, kada vam ujutro ne stvara pozitivan naboj, onda bi trebalo napraviti neku promjenu.