Privreda
57

Poslodavci jasni: Dodatno oporezivanje je neprihvatljivo i utjecat će na primanja radnika

Piše: N. N.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Uoči današnje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH poslodavci iz ovog bh. entiteta poručuju da će dodatno oporezivanje utjecati na njihovu konkurentnost te na primanja radnika.

Iz maglajske kompanije Natron Hayat za Klix.ba kažu da su već pravili računice šta će biti nakon stupanja na snagu novog pravilnika Ministarstva finansija FBiH koji je na snagu stupio 2. oktobra.

U slučaju da radnicima nastave isplaćivati topli obrok i regres na istom nivou poslodavci će imati 274 KM nameta više po radniku na mjesečnom nivou. Na godišnjem nivou to je 3.014 KM poreza više po radniku. Dakle, kompanija koja ima 100 radnika, na godišnjem nivou će imati veće namete u iznosu većem od 300.000 KM.

Druga opcija jeste da poslodavci dodatno oporezivanje prebace na radnike. Time bi radnicima mjesečna primanja bila smanjena za 75 KM, odnosno za više od 800 KM na godišnjem nivou.

Iz Natron-Hayata su razočarani i načinom na koji se uvodi dodatno oporezivanje, ali i druge promjene.

Nove propise vlast saopći dan ranije

"Poslodavci u ovom trenu nemaju saznanja do dan prije da li će nešto biti oporezivo, koliko, od kada, a o sveobuhvatnim paketnim rješenjima zakonskih i podzakonskih akata koji su u svim reformama neophodni nema ni pomena. Pa sjetite se samo ujdurme u vezi sa Zakonom o radu, više se nije znalo šta je na snazi i od kada, ažurni poslodavci su usklađivali svoje akte i prakse "preko noći" da ih inspekcija ne zatekne, onda ih mijenjali i tako redom nekoliko puta. Smiješno bi bilo da nije žalosno nabrajati sve termine i rokove (ne)primjene zakona i općeg kolektivnog ugovora", kažu za Klix.ba iz Natron-Hayata.

Safudin Čengić, generalni direktor Centrotrans-Eurolinesa", za Klix.ba kaže da je evidentno da Vlada nije dosljedna i da, u praksi, ne provodi ono što svakodnevno proklamira.

"Više od godinu dana premijer Fadil Novalić govori da, sve do momenta smanjenja doprinosa, neće biti proširenja poreske osnovice, odnosno dodatnog oporezivanja. Donošenje novog pravilnika govori o tome da se Vlada ne pridržava svog obećanja i do danas nije ništa učinjeno da se smanji opterećenje rada poslodavaca", kaže Čengić.

Dodaje i da ima osjećaj da primjena pravilnika nije ponovo otkazana iz sasvim drugih razloga.

"Pravilnikom je definirano da će se oporezivati topli obrok i regres, ali kada je u pitanju Vlada, naknada za smještaj i odvojen život, koja neće biti oporezovana, je pored članova Vlade, proširena i na njihove savjetnike. Da li to znači da to nisu njihova primanja, a topli obrok je primanje radnika u proizvodnji", kaže Čengić.

Veći porezi znače manje radnih mjesta

Snježana Köpruner, direktorica kompanije "GS - Tvornica mašina Travnik", kaže za Klix.ba da je Vlada FBiH u posljednje vrijeme donijela više odluka koje su direktni atak na izvoznike i realni sektor.

"Kompanija koja je ostvarila 1,5 miliona KM dobiti u prošloj godini u ovoj će godini imati smanjenu dobit za 150.000 KM po osnovi poreza na dobit te dodatno 530.670 KM po osnovi doprinosa i regresa, što ukupno iznosi 680.670 KM. Svaki zaposlenik će dati državi 2.269 KM u godini dana više nego do sada. Ako se uzme u obzir da su kompanije morale investirati taj novac u nove tehnologije kako bi povećale svoju konkurentnost, onda je lako pretpostaviti da će smanjenje dobiti utjecati na smanjenje investiranja, a samim tim i na smanjenje mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta", kaže Snježana Köpruner.

Edin Ibrahimpašić, direktor "Bihaćke pivovare", za Klix.ba kaže da novi namet iznosi od 60 KM do 120 KM na mjesečnom nivou po radniku.

"To znači da će poslodavac, ukoliko bude mogao, iz vlastitih sredstava dodatno više plaćati iste ove naknade da radnici ne osjete ove namete, ili će poslodavci, a njih je velika većina, koji nemaju dodatnih sredstava za ove isplate isplatiti onoliko koliko su i do sada uplaćivali u bruto iznosu za plaće radnika i za naknade koje nemaju karakter plaće, a to ustvari znači da će radnici 'na ruke' primati manje novca. Također postoji i varijanta da će se taj novi cjelokupni trošak podijeliti između poslodavca i radnika", pojašnjava Ibrahimpašić.