Politikantstvo ispred logike? Zašto je u Parlamentu FBiH oboren ključni zakon koji rješava haos na tržištu rada

Iako zakon po mišljenju struke i poslodavaca ni po čemu nije sporan i godinama se na njega čeka, glasanje je ponovo izazvalo sumnju da su stranački ustupci i kalkulacije ponovo stavljeni ispred interesa privrede i građana.

Za usvajanje zakona glasalo je 45 zastupnika, 17 je bilo suzdržano, dok je 19 bilo protiv, čime nije osigurana potrebna većina. Nakon što je prvi put oboren prije više od godinu dana, uslijedili su pregovori, usaglašavanja i dogovori, no to očigledno nije bilo dovoljno. Sada će poslodavci, stvarni tražioci posla i cijeli ekonomski sistem Federacije BiH morati ponovo čekati.

Apsurd glasanja: Kako je "da" na Vladi postalo "ne" u Parlamentu

Ono što najviše problematizuje pad ovog zakona jeste ponašanje samih političkih aktera. Zastupnici HDZ-a BiH odbili su glasati za usvajanje, iako su njihovi ministri na sjednici Vlade FBiH ovaj isti tekst zakona prihvatili i podržali.

Ovakav potez jasno ukazuje na to da su u pozadini glasanja naknadni zahtjevi za političkim ustupcima, a ne stvarna briga o manjkavostima zakonskog rješenja. Kada se propis koji je tehničke i ekonomske prirode koristi za stranačka potkusurivanja, najveću cijenu plaća tržište rada.

S druge strane, ponašanje opozicije donijelo je podijeljenu sliku. Zastupnici Demokratske fronte (DF) su podržali zakon, smatrajući da je riječ o reformi koja prevazilazi stranačke boje. Međutim, SDA i Stranka za BiH (SBiH) su glasali protiv.

Postavlja se logično pitanje: zašto oboriti zakon koji bi najviše odgovarao kantonima u kojima upravo SDA i njeni partneri čine vlast? Kantonalni zavodi za zapošljavanje se guše u administriranju osoba koje ne traže posao, a uređenje ovog sektora donijelo bi milionske uštede i efikasniji rad upravo na lokalnom i kantonalnom nivou. Iako opozicija ima pravo da kritikuje, odbijanje reforme koja bi direktno pomogla njihovim lokalnim zajednicama djeluje kao klasično politikantstvo.

Šta je suština zakona i zašto ga poslodavci očajnički traže?

Federacija BiH se nalazi u bizarnoj situaciji: na biroima se nalazi preko 250.000 nezaposlenih, dok poslodavcima nedostaju desetine hiljada radnika.

Javna je tajna da desetine hiljada ljudi sa biroa zapravo rade na crno u BiH, primaju dječije doplatke ili odavno rade u inostranstvu (npr. u Njemačkoj), a u domovini "čuvaju" zdravstveno osiguranje. Udruženje poslodavaca FBiH snažno je podržalo ovaj zakon, apelujući na zastupnike da ga usvoje kako bi se spasila domaća ekonomija.

Ovaj zakon bi konačno uveo red u evidencije nezaposlenih.

- Razdvajanje aktivnih i neaktivnih tražilaca posla: Oni koji zaista traže posao imali bi bolju podršku, dok bi se oni koji su na birou isključivo zbog zdravstvenog osiguranja (a često rade nacrno ili u inostranstvu) vodili u odvojenoj evidenciji.

- Smanjenje rada nacrno: Osoba bi se brisala sa evidencije ako odbije dva zaposlenja u svojoj struci bez opravdanog razloga, ili ako je inspekcija zatekne da radi nacrno.

- Pravednija raspodjela naknada: Zakon je predvidio nove, znatno detaljnije i pravednije skale za isplatu novčanih naknada u zavisnosti od staža osiguranja.

Tokom rasprave, zastupnica Kristina Šimović (HDZ) pravdala je nepodržavanje zakona tvrdeći da on ne rješava suštinski problem izmještanja zdravstvenog osiguranja te da se ljudi ne bi smjeli brisati s evidencije (i gubiti osiguranje) ako odbiju posao. Odbor za rad i socijalnu zaštitu nije podržao prijedlog zakona, a Adnan Efendić (SDA) je također kritikovao što se zdravstveno osiguranje ne izmjesti potpuno iz nadležnosti zavoda za zapošljavanje, kako je to uradila Republika Srpska.

Efendić rekao je da je neophodno riješiti problem realnog broja nezaposlenih, ali da način na koji se to reguliše nije adekvatan.

"Prijedlogom ovog zakona ne rješava se ključni problem a to je izmještanje administriranja i finansiranja zdravstvenog osiguranja iz javnih službi za zapošljavanje", rekao je i dodao da ovim zakonom se cementira postojeće stanje.

Naveo je da je Planom rasta utvrđena obaveza da se izmjesti administriranje i finansiranje osiguranja iz javnih službi.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić odgovorio je da je Ministarstvo tražilo to rješenje, ali da za to trenutno nema podrške Ministarstva zdravstva, jer bi se morali mijenjati i zakoni o zdravstvenom osiguranju i doprinosima. Dodao je da novim zakonom nijedna osoba ne bi ostala bez prava na liječenje, već da je ovo prvi, prelazni i pragmatičan korak da se konačno dobije realna slika radne snage.

Opaske dijela opozicije nisu bez osnove, no jasno je kako se to moglo naknadno izmijeniti amandmanima

Dok se političari igraju "gluhih telefona", Udruženje poslodavaca FBiH upozorava na katastrofalne posljedice. Oni su pred sjednicu jasno pozvali sve stranke da usvoje ovaj zakon, naglašavajući da je on usaglašen sa svim socijalnim partnerima.

Poslodavci upozoravaju da se bez ovih reformi direktno guši domaća ekonomija, odbijaju investitori i usporava put ka Jedinstvenom evropskom platnom području (SEPA). Zadržavanje statusa quo znači samo jedno: nastavak rada nacrno, nedostatak radnika za legalne poslove i daljnji egzodus stanovništva prema EU.

Demografska i ekonomska slika Federacije BiH je alarmantna. Odnos radnika i penzionera opasno se približava omjeru 1:1. Svako odgađanje reforme tržišta rada direktno ugrožava stabilnost penzionog fonda i cijelog ekonomskog sistema.

Reforme tržišta rada su neminovne. Kako je rečeno nakon obaranja zakona, one se mogu odgađati stranačkim kalkulacijama, ali se ne mogu izbjeći. Jedino pitanje je, koliko će neusvajanje reformskih zakona koštati privredu Federacije BiH i hoće li iko preuzeti odgovornost za to?