Nobelova nagrada za ekonomiju trojici naučnika za rad "Kreativno uništenje kao pokretač ekonomskog rasta"

Prestižno priznanje, službeno nazvano Nagrada Švedske narodne banke za ekonomske nauke u sjećanje na Alfreda Nobela, posljednja je nagrada dodijeljena ove godine, a vrijedna je 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara).

Akademija je istakla da rad ovogodišnjih laureata objašnjava kako tehnologija dovodi do stvaranja novih proizvoda i proizvodnih metoda koje zamjenjuju stare, čime se poboljšava životni standard, zdravlje i kvalitet života ljudi širom svijeta.

"Tokom posljednja dva stoljeća, po prvi put u historiji, svijet je svjedočio trajnom ekonomskom rastu. To je izvelo ogroman broj ljudi iz siromaštva i postavilo temelje našeg blagostanja", navedeno je u saopštenju.

Napredak nije zagarantovan

Laureati su, međutim, pokazali da takav napredak ne treba uzimati zdravo za gotovo.

"Ekonomska stagnacija, a ne rast, bila je norma tokom većeg dijela ljudske historije. Njihov rad pokazuje da moramo biti svjesni i suprotstaviti se prijetnjama nastavku rasta", navodi se u saopštenju Akademije.

Joel Mokyr je profesor na Univerzitetu Northwestern u Evanstonu (SAD), Philippe Aghion predaje na Collège de France i INSEAD-u u Parizu, te na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, dok je Peter Howitt profesor na Univerzitetu Brown u američkom Providenceu.

Mokyr je osvojio polovinu nagrade, dok su drugu polovinu podijelili Aghion i Howitt.

"Joel Mokyr je koristio historijska zapažanja kako bi identificirao faktore potrebne za održivi rast zasnovan na tehnološkim inovacijama", izjavio je John Hassler, član Nobelovog komiteta.
"Philippe Aghion i Peter Howitt razvili su matematički model kreativnog uništenja – beskonačnog procesa u kojem novi i bolji proizvodi zamjenjuju stare."

Aghion: Evropa treba učiti od SAD-a i Kine

Govoreći putem telefona na konferenciji za novinare, Aghion je rekao da je "još uvijek bez riječi".

"Nisam to uopće očekivao, pa ne mogu pronaći prave riječi da opišem kako se osjećam", kazao je.

Govoreći o ekonomskoj politici, Aghion je poručio da bi Evropa trebala učiti od Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koje su, kako je rekao, "našle načine da pomire konkurenciju i industrijsku politiku".

"U Evropi smo, u ime politike konkurencije, postali vrlo protiv bilo kakvog oblika industrijske politike. Mislim da se tu moramo promijeniti i pronaći načine da pomirimo industrijsku politiku u oblastima poput odbrane, klime, umjetne inteligencije i biotehnologije, gdje imamo izuzetno snažna istraživanja", rekao je Aghion.

Historija Nobelove nagrade za ekonomiju

Nagrade za medicinu, fiziku, hemiju, mir i književnost dodijeljene su prošle sedmice. Te nagrade ustanovio je švedski pronalazač dinamita i industrijalac Alfred Nobel, a dodjeljuju se od 1901. godine, uz nekoliko prekida tokom svjetskih ratova.

Nagrada za ekonomiju uvedena je mnogo kasnije – prvi put je dodijeljena 1969. godine, kada su je dobili Norvežanin Ragnar Frisch i Holanđanin Jan Tinbergen za rad u dinamičkom ekonomskom modeliranju. Tinbergenov brat Nikolaas osvojio je Nobelovu nagradu za medicinu 1973. godine.

Među poznatijim dobitnicima nalaze se i bivši predsjednik američkih Federalnih rezervi Ben Bernanke, te ekonomisti Paul Krugman i Milton Friedman.

Prošlogodišnja nagrada pripala je američkim istraživačima Simonu Johnsonu, Jamesu Robinsonu i Daronu Acemogluu, za rad kojim su istražili vezu između kolonizacije i uspostave javnih institucija, objašnjavajući zašto su neke zemlje decenijama ostale zarobljene u siromaštvu.