Nekom nije u interesu
26

Ništa od revizije privatizacije? Agenciji nedostaju zakonske ovlasti, sredstva i ljudi

Klix.ba
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Revizija privatizacije bila je goruća tema svih tranzicijskih država prije desetak ili petnaest godina, a u nekima se taj postupak i dalje vodi. Agencija za reviziju privatizacije u FBiH postoji samo formalno, jer svojom kapacitiranošću, ali i zakonskim ovlastima nažalost nije dorasla postavljenom zadatku.
Revizija privatizacije u Hrvatskoj je vršena početkom novog milenija, a u Bugarskoj se taj postupak obnavlja početkom ove godine. Zanimljivo je da će Bugari taj postupak raditi koristeći i usluge tajnih službi.

Na domaćem terenu drugačije su okolnosti. Agencija za reviziju privatizacije FBiH u prošloj godini trebala je uraditi 11 revizija, sedam privrednih društava i četiri banke. Prema izvještaju za prvih šest mjeseci 2019. godine Agencija je pokrenula samo četiri postupka revizije izvršenih privatizacija državnog kapitala i to:

  1. Energopetrol d.d. Sarajevo
  2. Polihem d.d. Tuzla
  3. Rudnici Boksita d.d. Jajce
  4. Gospodarska banka d.d. Mostar.

Zanimljiviji od samih informacija o reviziji pojedinih subjekata je dio izvještaja u kojem govore o poteškoćama koje imaju u radu.

"Napominjemo da se Agencija svakodnevno susreće s poteškoćama u smislu provedbe Zakona o reviziji privatizacije. U najvećem dijelu to se ogleda u prikupljanju dokumentacije, jer u takvim slučajevima Agencija nema mehanizam da pokrene procedure kaznenih odredbi, a koje su kao takve navedene u zakonu. S tim u vezi agencija može tek da obavijesti nadležno tužilaštvo, što trenutno i radi. U postupku revizije i primjene zakona uočene su odredene nejasnoće i neusklađenosti Zakona s drugim općim zakonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pojedine odredbe zakona su prevaziđene, a neke je opet nemoguće primijeniti, zbog toga je neophodno da se pristupi izmjenama i dopunama zakona", navodi se izvještaju.

Dalje stoji kako, s obzirom na to da je broj privrednih društava i banaka koje agencija treba da revidira, a koje su privatizirane u prošlom peridu, veliki, a isto tako i onih narednih privatizacija koje tek treba da se izvrše, za uspješno obavljanje revizija neophodno je u budućem periodu raditi na povećanju budžeta kako bi se povećao broj revizora, a samim tim bi se povećao i broj revizija i po tom osnovu agencija bi mogla u većem obimu uzimati predmete u rad.

U zaključku ove informacije koju potpisuje direktor Agencije Vedad Duraković stoji podsjećanje kako uspostavljanje Agencije za reviziju privatizacije i njen rad imaju važnu ulogu u ostvarenju ciljeva ulaska u evropske integracije.

"Proces revizije privatizacije s aspekta evropskih integracija je veoma važan i bitan, što se pokazalo i kod Upitnika Evropske komisije upućenog Bosni i Hercegovini. Transparentnost procesa provedene privatizacije najbolje se može sagledati kroz revidirani proces, što u konačnici traži i zahtijeva i Evropska komisija", napisao je Duraković.

Ured za reviziju institucija u FBiH u svojoj reviziji poslovanja ove agencije za 2018. godinu je naveo kako "ovakvom popunjenošću planiranih radnih mjesta nije moguće ispuniti zakonom postavljene zadatke, niti uspostaviti adekvatan sistem kontrole kod poslova iz nadležnosti agencije".

Po usvojenoj sistematizaciji radnih mjesta Agencija je trebala imati 27 izvršilaca, a sredstvima za 2018. godinu bilo je osigurano sredstava za njih 11.

Federalni parlament je 2012. godine, nakon velikih protesta, donio Zakon o reviziji privatizacije državnog kapitala privrednih društava i banaka u FBiH. Tim zakonom predviđeno je i osnivanje Agencije za reviziju privatizacije u FBiH kojoj je postavljen impresivan zadatak revidirati 1.141 privatizacijski postupak. Uprkos tome što je zakon usvojen 2012. godine, Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem tek je 2014. godine donijela Uredbu o osnivanju Agencije za reviziju privatizacije.