Niču betonske pečurke, Sarajevo ostaje bez kisika i sa sve manje zelenila
Poznati sarajevski arhitekta Mufid Garibija za Klix.ba ističe kako se pri svakom projektu podrazumijeva vanjsko uređenje, odnosno da investitor ima obavezu urbanizirati prostor i urediti i zelenu površinu oko svoje zgrade.
"Problem je u tome kada pustite jednog investitora da se ne pridržava propisa, tada ne možete na drugome trenirati strogoću i tako to ide unedogled. No, konačno se to treba presjeći i bez obzira na ono što je bilo u prošlosti, voditi računa da ubuduće oko zgrada imamo dovoljno zelenih površina, jer ovako iz dana u dan niču betonske pečurke, a sve je manje zelenila, a time i sve manje kisika", ističe naš sagovornik.
Zelenilo moramo čuvati
Naglašava kako je Sarajevo nekada bilo grad zelenila, ali da više nije eko grad. U posljednje vrijeme možemo na krovovima novih zgradama vidjeti zasađeno drveće, no Garibija cijeni da je to beznačajno i nedovoljno, jer to eventualno mogu koristiti samo stanari te zgrade, ili posjetioci tržnog centra, dok stanovnici trajno gube parkove.
"Danas se tek vidi koliko je značajno što je sačuvan Veliki park, to se ničim ne bi moglo nadomjestiti. Arhitekti su, nažalost, nerijetko prinuđeni poštovati zahtjeve investitora, iako svi mi uživamo u projektovanju uređenja zelenih površina. Međutim, moramo čuvati zelenilo, posebno jer je Sarajevo u kotlini i uz nedostatak zelenih površina iz godine u godinu, imat ćemo sve više ozbiljnih problema sa zagađenjem zraka", zaključuje Garibija.
Arhitekta Kenan Brčkalija, koji je radio projekt za zgradu Dvor u centru Sarajeva, za Klix.ba je izjavio kako je vanjsko uređenje na ovoj zgradi urađeno u skladu sa regulacionim planom.
"Nije to neki veliki prostor, dobar dio prostora vani je popločan, ali smo napravili jedan mali drvored sa 4-5 stabala prema glavnoj cesti, što je bilo određeno i regulacionim planom. Također, napravili smo zeleni krov i balkon sa saksijama cvijeća radi komfora stanara", navodi naš sagovornik.
Odrediti omjer betona i zelenila
On također smatra kako se mora povesti računa o zelenim površinama, te navodi da se investitori rijetko odlučuju za komforno uređenje koje podrazumijeva više zelenila oko zgrade.
"Te su stvari obično predviđene regulacionim planom, a uništavanje zelenih površina može se najbolje spriječiti kroz urbanističku dokumentaciju, tako što će se pravilno odvagati i odrediti omjer betona i zelenila", mišljenja je Brčkalija.
Sarajevo City Center sa pripadajućim trgom je zauzeo gotovo kompletnu pripadajuću parcelu, u skladu sa važećim Regulacionim planom za Marijin Dvor i validnim urbanističkim i građevinskim dozvolama, rekli su za Klix.ba u SCC-u.
"Sve zelene površine su ustvari susjedne parcele, čija vlasnička struktura je različita. Uređenje parcele koja graniči sa južnom stranom SCC-a su na svoju inicijativu realizovali Magros Veletrgovine i SCC (ravnanje i sijanje trave), iako to nije bila obaveza kompanije Magros Veletrgovina d.d", ističu naši sagovornici iz SCC-a.
Investitor SCC-a uložio i u infrastrukturu
Dodaju kako je investitor uradio mnogo više od predviđenog kako bi građani Sarajeva osim novog sadržaja u vidu biznis kompleksa imali i drugu infrastrukturu.
"Investitor je u potpunosti ispoštovao sve zakonske i Regulacionim planom zahtijevane infrastrukturne i aspekte vanjskog uređenja. Uredno su uplaćene ogromne takse za uređenje okolnog prostora, a i pored toga su ti radovi i izvedeni o trošku investitora (svi radovi na infrastrukturi): kompletno nova vodovodna, kanalizaciona (uključujući i separatnu kanalizacionu mrežu za oborinsku vodu) mreža koja će služiti cijelom kvadrantu Marijin Dvor, elektroinstalacije, telefonska mreža, kompletne saobraćajnice sa svim priključcima, uređivanje susjednih općinskih parcela, instalacije javne rasvjete…", navode iz SCC-a.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
